Radniku preostaje tužiti poslodavca REDOVITIM SUDSKIM POSTUPKOM DO BRUTO PLAĆE

Isplati li se samo neto plaću, bez pripadajućih doprinosa i poreza na dohodak, porezno tijelo ima zakonsku mogućnost naplatiti porezni dug od radnika ako to ne može od poslodavca.

Relativni je rok zastare za porez na dohodak tri godine, a počinje teći nakon isteka godine u kojoj se morala utvrditi porezna obveza. Na primjer, poreznu obvezu za 2008. mora se utvrditi u godišnjoj poreznoj prijavi koju se podnosi do 28. veljače 2009., pa zastara počinje teći od 1. siječnja 2010., tako da porezna obveza za 2008. zastarijeva tek 1. siječnja 2013. Dakako, valja voditi računa i o tome da se tijek zastare prekida svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje i naplatu poreza, sve dok ne nastupi apsolutna zastara poreznog duga. Apsolutni rok zastare za porez nastupa u roku šest godina od dana kad je zastara počela teći.

Pрема Zakonu o porezu na dohodak poslodavac kao isplatitelj plaće (odnosno svih primitaka od nesamo-stalnog rada) nije obveznik poreza na dohodak iz plaće. On je samo dužan obračunati porez, oduzeti ga od radnikove plaće i uplatiti na propisane uplatne račune javnih prihoda. Iako nije obveznik poreza iz plaće, poslodavac solidarno odgovara za taj porez. Naime, prema čl. 27. Općega poreznog zakona osoba koja je prema zakonu dužna obračunavati, obustavljati, uplaćivati i prijavljivati porez u ime druge osobe i za njezin račun za taj porez odgovara kao jamac plata. I Opći porezni zakon, koji je bio na snazi do 31. prosinca 2008., sadržavao je gotovo istovjetne odredbe o solidarnoj odgovornosti poslodavca za porez na dohodak iz radnikove plaće. Solidarna odgovornost za poreznu obvezu daje pravo poreznom tijelu da dugovani iznos poreza naplati od poreznog dužnika ili od solidarnog jamca.

Obveza poslodavca da u isplati plaće radniku oduzme porez na dohodak i može biti prirez uredena je čl. 45. Zakona i čl. 61. do čl. 70. Pravilnika o porezu na dohodak. Dok je za neke vrste dohotka poreznim obveznicima omogućeno da izaberu način plaćanja poreza (primjerice, osobe koje ostvaruju primitak od drugog dohotka mogu birati između plaćanja poreza po odbitku i utvrđivanja porezne obveze na temelju poslovnih knjiga), niti radnik može izabrati drukčiji način plaćanja predujmovanja poreza iz plaće niti se poslodavac može osloboditi obveze obračunavanja poreza na dohodak koji uplaćuje na ime podmirenja radnikove porezne obveze.

Poslodavac je dužan svaki mjesec izvještavati Poreznu upravu o svotama poreza na dohodak iz plaće svih radnika koje zapošljava. Izvještava ga na propisanom obrascu ID na kojem se iskazuju podaci o ukupno obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak za sve zaposlene kojima je poslodavac isplatio plaću. O svotama isplaćene plaće, obračunanog i oduzetog poreza na dohodak poslodavac vodi i evidenciju za svakog radnika na obrascu Izvješće o isplaćenoj plaći – obrazac IP. Obrazac IP vodi se za svaku kalendarsku godinu. Sadrži podatke o mjesečnim svotama isplaćene plaće, izdacima koji su plaćeni iz plaće i koji smatraju osnovicu za obračun poreza (doprinosi iz plaće i premije osiguranja) te o iznosima iskorištene osobnog odbitka i obustavljenog poreza na dohodak i prireza. Poslodavac je dužan do kraja siječnja svakom radniku dostaviti presliku…

Ako se radnik nađe u situaciji da porezno tijelo njega tuži za svotu poreza na dohodak koji mu je poslodavac obračunao iz plaće, ali nije ga uplatio na račune javnih prihoda, ostaje mu jedino mogućnost da u redovitom sudskom postupku naplati taj iznos kao potraživanje od poslodavca. Naime, prema propisima radnog prava plaćom se uvijek smatra plaća u bruto iznosu, što podrazumijeva iznos koji uključuje doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez i neto iznos koji nakon obračuna obveznih davanja iz plaće poslodavac isplaćuje izravno radniku. Doprinosi na plaću ne pripadaju kategoriji bruto plaće, nego ih poslodavac obračunava i uplaćuje kao svoju obvezu. Porez na dohodak dio je bruto plaće, pa ako poslodavac nije u ime radnika i za njegov račun uplatio porez na dohodak, proizlazi da nije isplatio plaću u ukupnom iznosu koji duguje radniku.

Ako radnik podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak, obrazac IP obvezan je prilog godišnjoj prijavi. Svete poreza na dohodak koje su tijekom godine plaćene kao predujam poreza iz plaće obračunavaju se u kumulativno plaćeni iznos poreza iz svih vrsta dohodaka koje je radnik ostvario u godini za koji je podnesena prijava, ali uz uvjet da je taj iznos poreza i uplaćen.

Problem nastaje kad poslodavac ne izvrši zakonsku obvezu i ne uplati porez na dohodak koji je radniku oduzeo pri isplati plaće. Nisu osamljeni primjeri da poslodavci radnicima isplate samo neto plaću, bez plaćanja obveznih doprinosa i poreza na dohodak. Kad je isplaćena samo neto plaća, dospjela je obveza poreza na dohodak i poslodavac je dužan u propisanim evidencijama o tome obavijestiti porezno tijelo. Ono u tom slučaju ima zakonsku mogućnost naplatiti porezni dug od radnika kao poreznog obveznika ili od njegova poslodavca kao jamca plata. Zbog načela ekonomičnosti postupka porezno tijelo nastoji naplatiti porez na način koji je za porezno tijelo jednostavniji i brži.

Radnik koji podnosi prijavu poreza na dohodak ne može kontrolirati je li njegov poslodavac za njega uplatio taj porez. Ako je u ispravama o isplaćenoj plaći navedeno, i ako je to poslodavac potpisao i ovjerio, da je porez na dohodak obračunat, radnik polazi od činjenice da je taj iznos poreza za njega i uplaćen. Ima primjera da radnik tek nakon primitka poreznog rješenja o godišnjoj obvezi doznao da poslodavac za njega nije uplatio porez na dohodak iz plaće.

U formalno-pravnom smislu radnik nema mnogo mogućnosti zaštiti se od poslodavčeva nezakonitog postupka. Takvo ovlaštenje ima Porezna uprava, jer porezno tijelo može u ovršnom postupku naplatiti dugovani iznos poreza od poslodavca. Važno je voditi računa da potraživanja iz radnog odnosa zastarjevaju u roku tri godine od dospjeća svake mjesečne plaće. Na primjer, plaća za siječanj 2008. koja je trebala biti isplaćena 15. veljače 2008. zastarijeva 15. veljače 2011. Podnošenjem tužbe prekida se tijek zastare.