Štedljiva je rasvjeta isplativo ulaganje

Nedjeljom po kruh u ljekarnu, po ulje i šećer na benzinsku, po cigarete u hotel. Na zagrebačkim tržnicama nedjeljom ne smije raditi 570 trgovina koje ne gledaju na tržnicu. Upnja kruha u ljekarni, ulja i šećera na benzinskoj crpki, a cigareta u hotelu – prizori su koji su od provođenja novog Zakona o trgovini postali uobičajenom slikom nedjeljom. Upravo oni najbolje oslikavaju nelogičnosti zakona čiji je cilj bio zabraniti rad trgovina nedjeljom i trgovcima zajamčiti slobodan dan u tjednu.

Mjesec dana od njegova stupanja na snagu, čini se, sve je to palo u vodu. Dosjetljivi poduzetnici pronašli su niz načina kako izigrati zakon. Trgovci nedjeljom slažu police, proizvodi se naručuju internetom, a roba široke potrošnje prodaje na dosad nezamislivim mjestima.

Trgovine u hotelima, zoološkim vrtovima, bolnicama, kolodvorima, te pekarnice, tržnice, kiosci i benzinske crpke postale su tako nove šoping-meke, a izborom robe u njima ne bi se posramili ni bolje opremljeni trgovački centri. Doduše, nisu svi poduzetnici u potpunosti iskoristili mogućnosti koje im zakon pruža, pa tako Mercator i Bofrost nedjeljom ne dostavljaju robu, ne radi niti Konzumova trgovina u Vinogradskoj bolnici, iako prema zakonu može raditi prema radnom vremenu bolnice (od 0 do 24 sata), a niti sve trgovine u HUP-u Zagreb nisu otvorene. No, vrlo je izvjesno da će mnogi od njih nedjeljom ipak otvoriti vrata kupcima.

S druge strane, oni koji su planirali raditi nedjeljom nisu sigurni smiju li to učiniti jer su se pojavila vrlo šarolika tumačenja zakona. O kakvim je apsurdnim situacijama riječ možda najbolje oslikava podatak da jedna zagrebačka pekarnica nedjeljom prodaje samo kruh i pecivo dok trgovkinje odbijaju prodavati mlijeko i jogurt iz frižidera jer nisu sigurne krše li time zakon.

Još veći apsurd vlada na Tržnicama Zagreb gdje su inspektori zabranili nedjeljni rad komitentima koji ne gledaju prema plohi sa štandovima pa tako, iako svih 2.860 zakupnika plaća najam Tržnicama, nedjeljom ne smije raditi njih 570! Iako je Državni inspektorat na tako neobični način procijenio što je tržnica a što nije, u Ministarstvu gospodarstva kažu da ne bi trebalo biti nejasnoća u vezi s time. Tržnicom, autobusnim ili željezničkim kolodvorom trebala bi se smatrati sama zgrada s pripadajućim zemljištem koje je kao prostor kolodvora ili tržnice upisano u zemljišne knjige. Ipak, navode u Ministarstvu, što može raditi procjenjuje se od slučaja do slučaja te se zaviruje i u izvate iz zemljišnih knjiga kako bi se vidjelo gdje su granice parcele tržnice, hotela ili kolodvora i provjerava se s kim pojedini trgovac ima sklopljen ugovor o zakupu.

No, individualni se odgovor od Ministarstva, nažalost, ne može brzo dobiti pa tako, primjerice, Mercator nedjeljom ima otvorenu samo jednu trgovinu dok za ostale u mjesec dana od primjene zakona nije dobio odgovor nadležnih institucija. Dok čeka odgovor, nedjeljni promet ne prelijeva se na ostale dane u tjednu – prvi podaci pokazuju da se tijekom šest radnih dana nadoknadilo samo 50 posto nedjeljnog prihoda.

Trgovcima koji su zakonskim mjerama svrstani pod ‘iznimke’, neradna nedjelja donijela je priličan rast prihoda, pa se tako prodaja robe široke potrošnje na Petrolovim benzinskim crpkama povećala 10 posto. Pad prihoda zbog neradne nedjelje tako su kompenzirali i dobavljači, a u ovom slučaju najveći i najvažniji je Konzumov Velpro. Rast prihoda mogu očekivati i lanci kioska, među kojima je najveći Tisak. Njemu bi dodatno trebala ići na ruku to što u ožujku ističu zabrane koje je Agrokoru postavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Imamo limitiran izvor električne energije – objasnila je direktorica Prodaje u Dekoru Rasta Kraševac. S druge strane, za prostore s različitim namjenom potrebno je drugačije osvjetljenje. Tako su za uređaje potrebne hladnije boje svjetla jer se uz takvo svjetlo podiže radni učinak, dok za restorane i hotele treba drugačiji ugođaj. Oni trebaju toplije boje svjetla, dakle žute tonove, jer takvo svjetlo na goste djeluje opuštajuće.

Mi rasvjetu radimo isključivo za poznate kupce, odnosno za objekte. Ponekad izrađujemo svjetiljke i prema skicama arhitekata. Naši proizvodi moraju biti kvalitetni i trajati onoliko dugo koliko hotel ne mijenja svoj interijer, a hrvatski je prosjek svakih deset do dvanaest godina. Zbog visoke kvalitete naši proizvodi ne nalaze u trgovinama jer se ne mogu cjenovno natjecati s jeftinom uvoznom robom, ali se zato naši proizvodi izvoze u Katar i u Dubai – objasnila je Rasta. Osim poslova na opremanju hotela s rasvjetnim uređajima radili su i rasvjetu za pubove, Graž Pub u Zagrebu, Pub Požega, Pub Zabok…

Osim što je dobro imati rasvjetu koja štedi energiju, a time i novac, hoteli i restorani imaju potrebu za više izvora svjetla kako bi se mogao mijenjati ambijent u prostoru. Tako se jedna vrsta svjetla koristi kad se organizira domjenak, a kad isti prostor ima funkciju lounge bara upotrebljava se druga rasvjeta. Na taj način samo uz upotrebu različitog osvjetljenja ista prostorije može koristiti za različite namjene. Stoga se na tržištu nude različiti brendovi štedne rasvjete, a za kupnju takvih uređaja većinom se odlučuju tvrtke koje rade u HoReCa kanalu, najviše hoteli, ali i veći restorani.

U posljednje je vrijeme povećana potražnja za štednim žaruljama i štednim rasvjetnim tijelima. Takvi uređaji biraju za mjesta na kojima je svjetlo potrebno gotovo stalno. Kod nas na uštedu energije paze manji hoteli, ali i veći restorani pa kupuju rasvjetu koja štedi. Osim što štede energiju štedne žarulje ne proizvode toplinu pa zbog toga za razliku od klasičnih i halogenih žarulja ne griju prostor. Zbog toga se njihovom upotrebom ostvaruje dvostruka ušteda, manje troši električne energije, ali se i prostor u kojem se koriste mora manje hladiti – objasnio je vlasnik tvrtke Jami Željko Šunić, koja posluje u sklopu trgovačkog centra Solidum. Njegova tvrtka u svojoj ponudi nudi žarulje brendova Phillips i Osram jer su, tvrdi Šunić, kvalitetne i dostupne.

U poslu sa štednim rasvjetnim uređajima je i tvrtka Bremen iz Dubrovnika. Oni su orijentirani na veće korisnike, većinom hotele. Naš se posao sastoji od toga da dođemo u hotel, a zatim tijekom dva dana popišemo sve obične i halogene žarulje. Idući korak je njihova zamjena za štedne žarulje na koje dajemo garanciju od dvije godine. Na primjer, u velikim se hotelima investicija u štedne žarulje može vratiti za šest mjeseci zbog izravnih ušteda električne energije. Mi svojim klijentima i miješamo žarulje nakon dvije godine i one nakon toga idu u reciklažu pa time pomažemo i zaštititi okoliša. Moram reći da kod malih hotela i apartmana zasada nije primijećen veći interes za prelazak na štedna svjetlosna tijela. Slična je situacija i kod građana, naime, nije proširena svijest o uštedama energije koje se postižu sa štednim žaruljama. Stoga smo za sada u HoReCa kanalu orijentirani na hotele. Osim što menadžmentu hotela izračunamo koliko uštede prelaskom na štedne žarulje obavijestimo ih i koliko je stabala sačuvano zbog nijhove štednje – objasnio je predsjednik Uprave tvrtke Bremen Luka Jakobušić.