Moderni je dizajn procijetao zajedno

Među šarenim proizvodima na policama trgovačkih lanaca lako se daju uočiti ona neattractive pakiranja proizvoda bezličnog imena. Poznatijsi kao robne marke, ti se proizvodi od klasičnih ne razlikuju toliko okusom, mirisom ili kvalitetom koliko cijenom. Kad bi se moglo karikirati, prodor kriznog stanja u lisnicu krajnjeg potrošača rezultirao bi inflacijom robnih marki. Iako je taj prizor daleko od mogućeg, najbolje bi oslikavao situaciju koja bi nastala i kad bi poduzetnici odlučili s platne liste ukloniti dizajnere, koje se u krizi, na njihovu žalost, nerijetko percipira kao trošak. Da je to tako, dovoljno govore izjave domaćih marketingaša koji će u ovoj godini rezati svoje marke iščekivanje između deset i 40 posto. Marketing, a tako i dizajn, u glavi poduzetnika često se doživljava kao izdatak, zbog čega se može očekivati da će domaći kreativci ove godine u manjoj mjeri ubirati plodove tržišnog natjecanja.

Kako kaže Tatjana Jallard, menadžerica Hrvatskoga dizajnerskog društva, dizajn i jest trošak ako ga se rabi kao dekoraciju proizvoda, na kraju procesa. Tako se štedi na početku kvalitete, ali i podcjenjuje…

Poznata demokratizacija dizajna, na kojoj je bogatstvo stekao osnivač IKEE Ingvar Kamprad, novi bi zamah mogla doživjeti u teškim gospodarskim vremenima. Naime, taj koncept počiva na ideji da dizajn postane dostupan svima. Dakle, umjesto da dizajnirani proizvodi budu dostupni samo onima s dubljim džepom, priuštiti si ih mogu svi slojevi potrošača, naravno, ako su spremni malo kvalitete žrtvovati za dobar izgled. Kako predviđaju stručnjaci, ideja dizajniranih proizvoda po pristupačnim cijenama odgovara i trenutačnim potrebama potrošača koji su primorani tragati za najboljim cijenama i odricati se onoga dobrog osjećaja posjedovanja lijepog. Uz kompanije poput Targeta ili spomenute IKEE, tim su se konceptom potrošačima predstavile i modne marke poput Zare, H&M-a ili Manga, ali i trgovci opreme za dom poput Magme Home.

• Da bi hrvatski proizvod prošao na globalnom tržištu potreban je dizajner koji razmišlja globalno, ističući pritom lokalne vrijednosti, ali i menadžer koji će dizajnom znati upravljati.

Prema pisaju Herald Tribunea, pametna sinergija dizajna i poduzetništva, nagrizlog negativnim gospodarskim kretanjima, ne može rezultirati ničim drugim nego obostranom korist. Dizajneri tako mogu poduzetnicima pomoći da iskoriste poslovne prilike ili, bolje rečeno, razviju proizvode koji će odgovarati novim potrebama potrošača nastalima zbog krizne situacije. Dobar je primjer za to virtualna banka Virtual Wallet u vlasništvu američke banke PNC-a, koja svojim uslugama cilja na tehnološki osvještene, mlađe korisnike. Kompanija je u suradnji s dizajner-skim grupom Ideo razvila uslugu kojom korisnici mogu pregledavati svoje račune i upravljati svojim transakcijama na pomalo nekonvencionalan način: umjesto da se na ekranu mobitela ili računala pojavljuju nepregledni nizovi brojaka, korisnici kontrolu nad svojim financijama vode uz pomoć jednostavnih, grafičkih prikaza. Dobar su odaziv u PNC-u i očekivali jer je provedeno istraživanje pokazalo da su se kupci zbog kreditnog sloma osjećaju zbunjeno, pa čak i preplašeno. Dizajneri mogu pomoći i tijekom razvoja tzv. recesijski prihvatljivih (recession-friendly) poslovnih modela, poput servisa za bicikle koji su već zaživjeli u nekim europskim gradovima poput Pariza. Naime, umjesto da potrošači ulože novac da bi nešto dobili u trajno vlasništvo, ne bježe od povremenog, pa je tako i ‘rentanje’ bicikla pametno ulaganje.

Dizajneri pritom osim klasičnog industrijskog dizajna bicikla za iznajmljivanje mogu biti uključeni u cijeli proces stvaranja i realizacije poslovnog pothvata. Britanski Design Council proveo je istraživanje prema kojem čak 54 posto poduzeća planira iskoristiti dizajn kao pomoć u preživljavanju recesije.

Drugim riječima, pokazalo se da će uložiti u jačanje brenda na svim razinama, pa tako i poboljšati dizajn, pokušati otkriti kako funkcionira um potrošača te ‘pumpati’ reklame proizvoda koji najbolje odgovaraju potrebama potrošača.

Tvrtka Castle Rock Brewery pokazala je kako takva investicija može brzo donijeti povrat: s uloženih 30 tisuća kuna u redizajn pakiranja uspjela je povećati prodaju 20 posto.

I dok će strani poduzetnici iskoristiti dizajnere kao alat za uvođenje promjena i jačanje svojih konkurentske prednosti, u Hrvatskoj njihov potencijal još nije dovoljno prepoznat.

• Dizajn je u domaćem gospodarstvu nepoznanica u trenutku kad se u svijetu dizajnere poziva u interventna ekonomska vijeća državnih i privatnih organizacija. Za prolaz hrvatskog proizvoda na globalnom tržištu potreban je dizajner koji razmišlja globalno, ističući pritom lokalne vrijednosti da bi se postigla različitost i kvaliteta, ali neizbježno i menadžer koji će dizajnom znati upravljati – rekla je Jallard.

U Hrvatskoj su dosad promociju domaćeg dizajna na svojim leđima nosili sami dizajneri, posebno grafički, koji urate prijavljuju na međunarodna natjecanja i, u pravilu, kući donose prestižne nagrade. Naravno, to donosi koristi i naručiteljima, ali mora se priznati ne dovoljno da bi ih dizajnerska nagrada izvukla iz krizne situacije, odnosno ‘natjerala’ potrošača da i taj faktor uključi u proces odlučivanja.

Dakle, jedini način da dizajn uistinu posluži poduzetnicima, kao što sugerira Tatjana Jallard, jest da ga se integrira u svoje cjelokupno poslovanje.

• Ako je dizajn uveliko uključen u planiranje, odlučivanje i operativu, to znači da ste njime počeli upravljati i da ćete tako isplatiti investiciju, i to poboljšanjem kvalitete proizvoda, smanjenjem troškova, osvajanjem novih tržišta i povećanjem profita – zaključila je Jallard.

• Korisnik je osvješten i zna da ima izbor, i posegnut će za nužnim, pravim odgovorom na svoje potrebe, pogotovo kad je financijski ograničen – objasnila je Jallard.

Dakle, u kriznim vremenima posebno je važno da poduzetnici shvate da ulješavanje proizvoda i oglašavanje radi oglašavanja neće proći kod kupaca, nego će na cijeni biti oni koji uspijevaju biti doista inovativni i spremni na promjene.

Da ulaganje u dizajn može biti i priča za jačanje tržišne pozicije, poduzetnici, ali i dizajneri, mogu naučiti i kroz povijest.

Primjerice, moderni je dizajn procvjetao s recesijom u tridesetim godinama prošlog stoljeća. Italija je postala poznata po dizajnu u godinama nakon Drugoga svjetskog rata, a dizajneri s kraja osamdesetih zapamćeni su po tome što su na krizu odgovorili uracima izrađenima od jeftinih i recikliranih materijala.