Home / Tvrtke i tržišta / Tko će prvi reći: ’Trebamo MMF!’

Tko će prvi reći: ’Trebamo MMF!’

Bilo šest posto manje izлагаča, a vođeće svjetske korporacije, kad je posrijedi proizvodnja plovila i opreme, u velikim su problemima. Jedan od najvećih brendova Brunswick prijavio je 50-postotni pad prodaje, Ferretti je u teškoj fazi reprogramiranja duga. Svi ti podaci tek su prvi pokazatelji recesije. Mislim da će velike tvrtke opstati jer su s obzirom na broj zaposlenih iznimno važne za stabilnost lokalne zajednice. Bogate države poput Francuske, Engleske i Njemačke naći će načina da podrže takve proizvođače – kaže Knego. S obzirom na segmente, prema njegovim riječima, jedrilice masovne produkcije izrazito su vezane uz čarter, koji je u Hrvatskoj vrlo razvijen i posljednjih je desetak godina rastao vrlo visokom stopom.

Za opstanak te djelatnosti vrlo je važna obnova flote, koja je opet vezana uz mogućnost financiranja, koje je zbog krize usporeno i otežano. Prodaja manjih brodica od primjerice, osam metara ide bolje. Trenutačno su svi ispredani i čekaju – kaže Knego i dodaje da unatoč recesiji zanimanje za nautiku nije palo.

No, interes i nije baš neka stabilna kategorija. Upita za Hrvatsku ima, ali se na buking odlučuje mnogo manje gostiju. Prema Kneginim riječima, za sadašnji trenutak krize ključno je to što hrvatska nautička branša nije u sebi našla dovoljno snage da iznjedri vlastitu viziju odolijevanja krizi. Svi su ograničeni vlastitim interesima, a kaže da je najbolji primjer za to ponašanje marina.

U nas marine dižu cijene kao da se ništa nije dogodilo, iako je svima jasno da takav rezon nije dobar. Dovoljno je predočiti si da na marini ‘ode’ jedna čarterska flota i vidjet će se da su i marine dio općega, sve tanjega nautičkog kolača. Jer, zna se da je marinama najprofitabilniji čarter budući da takvih brodova u njima nema pet, šest mjeseci i vez je slobodan za prodaju brodovima u tranzitu. Za to vrijeme posade plaćaju vez u drugim marinama i na drugim rivama. Dakle, marine ne potiču čarteraše da rade, a naplaćuju 20 posto skuplje nego ostalima. Od ove godine marine nemaju više niti obveze ubiranja boravišne takse, a cijene opet rastu – kaže Knego, ističući da će upravo o stvaranju zajedničke vizije u vezi s izlaskom iz krize ovisiti nautička sezona 2009. Od Badnjaka 2008. konačno za to postoji širi strateški okvir, budući da je Vlada na samom kraju 2008. donijela Strategiju razvoja nautičkog turizma Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2019. godine.

Strategijom razvoja nautičkog turizma planira se, među ostalim, i gradnja marina za megajahte u bližini zračnih luka i velikih gradova jer sadašnja infrastruktura ne može prihvatiti velika plovila. Za deset godina od nautičkog turizma se očekuje prihod od oko 15 milijardi kuna uz planirani godišnji rast od 9,8 posto. Dakako, donošenje Strategije velik je korak, ali tek sada slijedi glavni posao. Trebat će zauzdati i izmijeniti već donesene županijske PUP-ove kojima se planiralo sagraditi više nego dvostruko više. Najvažnije je izboriti se za njezin duh – sačuvati otoke i najvrednije uvale. Strategija o svemu tomu govori u svom dodatku – akcijskom planu za njezinu provedbu, koji za samo prvu godinu provedbe planira četvrtdeset različitih mjera i 34,310.000 kuna dopunskih sredstava, i to samo za prvu godinu provedbe. Među njima su i mjere kojima je cilj povećanje proizvodnje brodica i jahti u hrvatskim brodogradilištima, uspostava informatičkog umrežavanja i upravljanje pomorskim prometom u nautičkom turizmu, bolja promocija nautičke Hrvatske, veća zaštitu okoliša u marinama i lukama i donošenje propisa, a potom i ugradnja crnih tankova na čarterske brodove te uređaja za njihovo pražnjenje u marinama i lukama.

Međutim, glavna opasnost za Strategiju jest to da je birokracija, u sprezu s nezasitnim investitorima, ne izvitoperi i pretvori u nešto sebi suprotno. Sama državna uprava ne ulijeva povjerenje ne bude li pod golemim pritiskom nautičke javnosti da ono što je dobro isplanirala i provede. Prva od prigoda tragana za vlastitom nautičkom vizijom u srazu s krizom bit će svakako Sajam sporta i nautike koji se od 18. do 20. veljače održava na Zagrebačkom velesajmu. Nakon osamnaestog izdanja Zagrebačkog nautičkog sajma i nešto mlađeg splitskog Boat Showa, koji se održava od 28. ožujka do 5. travnja, znat ćemo i kakvo nas more čeka u turbulentnoj 2009. godini.

80% inozemnih nautičara već je više je od triput plovilo u Hrvatskoj.

50% inozemnih nautičara plovilo je u Hrvatskoj već šest i više puta.

9% inozemnih nautičara plovilo je Hrvatskom prvi put u 2007. godini.

20% skuplji vez marinama plaćaju čarteraši od ostalih nautičara.