Iako su nas predstavnici Vlade tko zna koji put prošli tjedan pokušavali uvjeriti da još nema potrebe za zabrinutošću te da rebalans proračuna i aktivne mjere štednje nisu nužni za Hrvatsku, prošlo-tjedna vijest da će država svim zaposlenicima ponuditi mogućnost da državi prepuste svoju uštedevidu iz drugoga mirovinskog stupca, a država će im zauzvrat zajamčiti punu mirovinu, pokazala je pravo stanje stvari. Dakle, ‘car je gol’, a Hrvatska je na rubu bankrota. Faktično, riječ je o nacionalizaciji obveznih mirovinskih fondova, što bi vrlo brzo moglo imati nesagledive posljedice za domaći financijski sustav i percepciju inozemnih investitora prema investiranju u Hrvatskoj. Time ne samo da bi pod znak pitanja došla trenutačna mogućnost otplate vanjskih dugova, nego bi doslovce došlo do urušavanja svih postojećih financijskih institucija u državi s obzirom na to da banke, mirovinski i investicijski fondovi drže znatne razmjere javnoga duga.
Takva bi odluka bila vjerojatno i protuustavna s obzirom na to da bi se na taj način zadiralo u privatnu imovinu pojedinaca, no u Vladi su toga istekalo svjesni pa budućim umirovljenicima nude mogućnost ‘izbora’. No, u cijeloj je priči zapravo ‘lajtmotiv’ to da Hrvatskoj više nitko ne želi posuditi novac i da na neko inozemno zaduženje Hrvatska trenutačno ne može računati. Zato se država okrenula domaćim bankama, tržištu kapitala i građanima, no nažalost ni oni više nemaju povjerenja u nekonzistentan državni aparatur.
To zorno pokazuje i kretanje petogodišnjeg CDS-a (Credit default Swapa) na dug denominiran u eurima, svojevrsne premije rizika na hrvatski dug, koji je prošli tjedan dosegnuo vrijednost od 529, a primjerice prije tri mjeseca iznosio je 408. Drugim riječima, premija rizika na default hrvatskoga državnog duga porasla je u tom razdoblju za gotovo 30%, a to zapravo znači da koliko nas god uvjeravali u to da Hrvatska može refinancirati dospjele obveze, teško da joj trenutačno netko izvana želi pozajmiti novac, barem ne uz primjerenu kamatu koja bi značila njihovo uredno servisiranje.
Dionica Tehnike prošlog je tjedna na vrijednosti izgubila 14,8%, i to na prometu koji je iznosio 511 tisuća kuna. Pretpostavlja se da su za pad cijene Tehnike presudna bila loša očekivanja za tekuću godinu. S druge strane, a prema posljednjim dostupnim podacima, Tehnika je u devet lanjskih mjeseci ostvarila solidne rezultate. Dobit je ipak bila manja od planirane, zbog manje prodaje stanova i povećanih cijena građevinskog materijala u ugovorima s fiksnom cijenom. Tako su ukupni prihodi Tehnike porasli su u odnosu na isto pretprošlogodišnje razdoblje 37,4 posto, na 1,19 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 1,16 milijardi kuna.
U prošlome je radnom tjednu dionički indeks Zagrebačke burze – Crobex zabilježio ponovno oštru korekciju. Naime, njegova je vrijednost nakon blagog rasta, potkraj prošloga tjedna naglo pala, i to za 5,35%, odnosno sa 1.691,96 na svega 1.601,41 bod. U isto vrijeme, obveznički je indeks Crobis na tjednoj razini također oslabio, 0,21%, unatoč stabilizaciji kamatnih stopa na kratkoročne, prekonočne pozajmice. Time je vrijednost Crobisa u prethodnome tjednu pala s 89,02 na konačnih 88,83 boda.
Najveći bi iznos dokapitalizacije trebala izvršiti Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte. Drugi dio činit će unošenje MORH-ovih skladišta u imovinu Janafa. Od početka ovog mjeseca do 12. veljače dionica Janafa ostvarila je visok porast cijene, prije svega zahtijevajući vijestima vezanim uz očekivanu dokapitalizaciju društva. Naime, NO Janafa je prije desetak dana predložio dokapitalizaciju društva u visini od 800 milijuna kuna, i to izdavanjem povlaštene dionica društva po cijeni na razini knjigovodstvene vrijednosti dionice od 3,021 kuna. Dokapitalizacija bi trebala krenuti u realizaciju u sljedeća dva tjedna, a konačni je cilj da Janaf ostane u većinskom državnome vlasništvu s oko 75% udjela.
