Na kraju studenog 2008. inozemni je dug bio 38,33 milijarde eura, što je u usporedbi s istim razdobljem protekle godine rast od 18,9%. U promatranom smo mjesecu zabilježili usporavanje stope rasta inozemnog duga prvi put od lipnja 2008. Rast tijekom studenog većinom je potaknut rastom zaduženja bankarskog sektora. Inozemni dug ostalih domaćih sektora odnosno poduzeća bio je 17-ak milijardi eura, što je više od 44% ukupnog duga. Očekujemo nastavak usporavanja rasta inozemnog duga zbog problema na globalnom financijskom tržištu, što bi moglo rezultirati sve težim uvjetima pozajmljivanja. Inozemni dug bankarskog sektora bio je 9,5 milijardi eura, odnosno 24,9% ukupnog inozemnog duga. U razdoblju u kojem ulaganje u zemlje kao što je Hrvatska obilježavaju veći rizici pozitivan je znak mogućnosti zaduživanja domaćih banaka u inozemstvu. Inozemni dug države prema posljednjim podacima je podacima 7,07 milijardi eura, što je 18,5% u ukupnom inozemnom dugu. Kretanje inozemnog duga države uvelike će ovisiti o tome hoće li država u nastavku godine uspjeti plasirati euroobveznice na strana tržišta.
Broj upita i dalje raste
Posljednji HZZ-ovi podaci pokazuju da su u siječnju nastavljena nepovoljna kretanja na domaćem tržištu rada. Tako je na kraju siječnja zabilježena 254.291 nezaposlena osoba. Na mjesečnoj je razini to rast od 5,8%, povijesno najveći mjesečni rast. Rezultat je to ulaska gospodarstva RH u recesiju. Na rast broja novonezaposlenih znatno su utjecali i problemi s opskrbom plinom, što je pogodilo preradivački sektor, koji je najviše potaknuo rast broja novonezaposlenih u promatranom razdoblju. Zbog rasta broja nezaposlenih očekujemo da bi i stopa registrirane nezaposlenosti u siječnju mogla zabilježiti rast na 14,5%. U sljedećem razdoblju zbog nastavka usporavanja gospodarske aktivnosti, ponajprije u građevinarstvu i turizmu, očekujemo manji sezonski utjecaj na tržište rada.
Prošli je tjedan broj upita ponovno malo porastao (0,9%) u odnosu na prošli tjedan i u odnosu na isto lanjsko razdoblje (1,5%). Zanimljivo je da statistički pokazatelji u siječnju i veljači bilježe pad broja upita u Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. U Hrvatskoj je situacija obrnuta.
