ROBERT PHILLIPS: Tražimo poboljšanu, 2.0 verziju kapitalizma

Među mnogim teorijama o smrti konzumirizma jedna je od zanimljivijih proizvod istog onog establišmenta koji se spomenute smrti treba prihvatiti. Dvojica Britanaca Jules Peck, direktor Grupe za kvalitetu života u Konzervativnoj stranci, i Robert Phillips, šef londonskog ureda PR agencije Edelman, autori su projekta ‘Citizen Renaissance’, online knjige koncipirane prema Wikipediji. Phillips je za Lider govorio o stvaranju novog društva utemeljenog na ekologiji i demokraciji.

U svojem smo projektu napravili razliku između potrošnje (nužnosti) i trenutačnoga potrošačkog kapitalizma. Prema tome modelu naša je građanska priroda (vođena osobnim rastom, emotivnom intimnošću i sudjelovanjem u zajednici) potisnuta paljboom oglašavanja koje naglasak stavlja na njezinu potrošačku stranu (definiranu sebičnošću, egoizmom i materijalizmom). Mi stoga pozivamo na odmak od besciljne potrošačke fiksacije prema građanstvu usklađenom s psiho-duhovnim potrebama zajednice i samoga sebe. To ne znači smrt kapitalizma, već njegovu poboljšanu verziju-2.0.

Mi smo svakako za mirnu revoluciju. Aktivna građanska djelatnost najbolji je oblik mirne evolucije. Zanimljivo je da su mnogi naši časnici primijetili promjene koje mogu postati sigurno sna prijetnja, pa su upravo zato i postali zagonetnici promjene.

Svatko je od nas i dobar i loš, isto kao što internet ima dobrih i loših strana, ali ukupno gledano, njegova je uloga u demokratiziranju debate zdrav i poželjan napredak. Izravna je demokracija moćan alat za informiranje političkog vodstva (i prozivanje njihove odgovornosti), pa stoga i za reformiranje predstavničkog sustava. Mi ne želimo Hobbesova Levijatana, nego aktivniju sudioničku demokraciju.

Marx nije bio ništa osjetljiviji na patnje planeta od Miltona Friedman. U našoj je viziji pretpostavka radikalno pomak prema globalnoj jednakosti, ali mi govorimo o jednakosti prilike, a ne o jednakosti uvjeta.

Vjerujemo da su građanske vrijednosti izdržljiva i trajna pojava. Povijest od 15. stoljeća do danas to dokazuje.

Točno, fokus je na bogatima, ali u budućnosti ćemo se više posvetiti i svijetu u razvoju. Nekih smo se tema u tom smislu već dotaknuli na svojem blogu.