Home / Poslovna scena / SMRT KONZUMERIZMA

SMRT KONZUMERIZMA

Financijska kriza i klimatske promjene poslužili su kao okidači za okretanje ‘zelenom’. Ekologija u simbiozi s kapitalizmom znači stvaranje biznisa koji su ‘eco-friendly’. Takav način razmišljanja došao je na prag hrvatskog tržišta.

Ako je kapitalizam stvorio konzumerizam, onda teze o njegovoj propasti, ili bar transformaciji, donose novosti i u načinu na koji se potrošači odnose prema stjecanju materijalnih dobara, a kompanije prema traganju za novim profitom. Iako će u budućnosti prosječni potrošač teško nalikovati amišu iz neke američke provincije, globalna kretanja ipak će rezultirati povratku fundamentima, bar kad je o vrijednostima riječ. Naime, konzumerizam po svojoj definiciji podrazumijeva neograničenu ponudu i beskonačnu potražnju. Temelji se na načelima da se pozicija u društvu može steći kupovanjem određenih proizvoda ili da određeni brendovi pridonose kvaliteti života i utječu na nju. Financijska kriza i klimatske promjene poslužili su pritom kao okidači i dokazali ono što je već bilo jasno: resursi su ograničeni, a potrošači, bili oni Hrvati ili Amerikanci, upali su u klopku kupnje radi kupnje trošeci pritom više nego što realno mogu.

Konzumerizam u Hrvatskoj, kaže Krešimir Sever, čelnik Hrvatskih nezavisnih sindikata, može se povezati s dolaskom šoping-centara, koji ne odgovaraju europskom načinu života. – Namijenjeni američkim farmerima koji su na jednome mjestu mogli nabaviti sve što im treba, počeli su se širiti po cijelom svijetu. Razlog je vrlo jednostavan: kupci kupe i 30 posto više nego što im zapravo treba, stoga je taj poslovni model očito isplativ – kaže Sever i nastavlja da u ovom trenutku Hrvati osjećaju pad kupovne moći, a neizvjesnost ili iščekivanje daljnjeg pada navodi ih da o onome što kupuju razmišljaju više nego prije. Kad bi ti isti Hrvati i nakon krize odlučili kupovati manje ili bar u teškim vremenima shvatili da im uistinu ne treba bijesni automobil ili cipele s visokom potpeticom, onda se, uistinu, može reći da imaju tu sreću što svjedoče velikim promjenama koje će potpuno promijeniti njihov dosadašnji ‘modus operandi’.

No s obzirom na to da je uvijek lakše odrediti kraj jedne ere nego početak i obilježja nove, važno je se pozabaviti uzrocom promjena koji će u vrlo kratko vrijeme odrediti stvarne konture budućnosti društva.

Za početak, istraživanja koja 20-ak godina provodi američki sociolog Ronald Inglehart pokazuju da se ljudi sve više okreću postmaterijalističkim vrijednostima, da su spremniji sudjelovati u politici, podupirati ‘nekonvencionalne’ političke akcije poput demonstracija ili javne razmjene mišljenja i skloniji ljevičarskoj struji. U takvu okruženju važno je zadržati svoje ‘ja’, a materijalne stvari pritom više nisu visoko na ljestvici njihova nastojanja da ostave trag u društvu. Sustav vrijednosti mijenja se i mijenja se bez obzira na krizu, koja je u ovom slučaju postala katalizatorom promjena.