Važna je posada, ali na brodu je najvažniji kapetan

Isu svi poslovi timski – timski je rad samo onaj u kojem se skupina ljudi posvećuje zajedničkom cilju i pritom se svi smatraju odgovornima za rezultat, tvrde teoretičari. Ipak, mnogo je razloga zašto uvijek treba raditi timski. To savjetuje Alan Žepec iz tvrtke Parting, a slično tvrdi i Alen Marot, vlasnik riječkog Edukacijsko-savjetodavnog centra Optimum. Ako organizacije žele imati kulturu koja potiče nove ideje i sama se održava, nije pravo pitanje, misli Žepec, kad raditi timski, nego ‘što je to timski rad i radimo li mi tako.

Timski je rad u današnje vrijeme potrebniji nego ikad, tvrdi Marot. Razlog je jednostavan: izazovi s kojima se suvremena poduzeća susreću nikad nisu bili kompleksniji. U odlučivanju treba uzeti u obzir mnogo varijabla i imati veliko znanje, a to je postalo previše za samo jednu osobu. Stoga, da bi tvrtka bila konkurentna, mora uključiti sve znanje koje posjeduju njezini zaposlenici.

Mnoge poslove u kompanijama ne mogu obaviti pojedinci, najčešće zbog nedovoljnog znanja ili vremena, pa ih obave skupine koje s posebnom posvećenosti moraju raditi na određenu projektu i pod dirigentskom palicom voditelja tima. Voditelji u praksi shvate koliko je teško raditi s ljudima: članovi tima, naime, imaju različito znanje i iskustvo te karakter i temperament. Zbog složenosti timskog rada, kažu mnogi, ključan je preduvjet za dobro funkcioniranje da ga stručno vodi jedna osoba. Fokus je na voditelju tima koji, zapravo, funkcionira kao brodski kapetan.

Voditelj tima mora stalno pokazivati dobre osobine koje treba imati i svaki član tima – kaže Marot. Zato se za uspjeh tima, ostvarenje željene sinergije i postizanje vrhunskih rezultata kaže da manje ovise o članovima, a više o načinu vođenja.

Timski rad počinje u upravi. Ako ona ne funkcionira kao tim, to se prenosi na cijelu tvrtku, kaže Alen Marot, vlasnik Edukacijsko-savjetodavnog centra Optimum.

Tvrđe koje su uspjela zadržati osjećaj zajedništva, posebno između menadžera i radnika, imaju mnogo koristi od takva ozračja: nema zavisti, informacije putuju brže. Ljudi su spremniji otrpjenti i loša razdoblja i ulažu dodatne napore. No timski je rad proces u kojemu se moraju izgraditi ljudi sposobni preuzeti odgovornost za vođenje tima, ali i primijeniti druge metode usmjeravanja ljudi. To nije samo metoda koju možemo ‘ugraditi’ u način rada i upravljanja, to je paradigma zajedništva koja traži vrijeme i odlučnost uprave da zaživi – zaključuje on.

Osnovni su učinci timskog rada izgradnja uzajamnog povjerenja među članovima, velika vjernost timu, zajednički napor i sinergija u pronalaženju najboljeg rješenja, pa je zato timski rad nezaobilazan za sve koji žele poboljšati poslovanje – kaže direktor PIK-a Vrbovec Dragan Marčinko.

Bio sam na čelu mnogih timova. Iskustvo pokazuje da je najvažnija vještina voditelja tima njegovo znanje o tome kako izabrati komunikativne i kompetentne osobe otvorene za suradnju. Timski rad nije jednostavan; jaki individualci, veliki stručnjaci u svojem poslu, teško mogu biti članovi tima. Oni vuku na svoju stranu, što odvlači pozornost od potencijalnih rješenja i guši kreativnost – kaže Marčinko. Kako on objašnjava, svaki je voditelj tima uvijek u istoj poziciji da određuje dvije stvari: cilj i konačnu odluku. U traženju rješenja važno mu je da ima ujednačenu ekipu, da potiče članove tima i stalno počinje komunikaciju.

Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta, tvrdi da uspješnost timova koji rade u sustavu Elektrokontakta ovisi o onome tko ih vodi, a taj mora imati golemo znanje.

Konačna je odluka na onome tko vodi tim, no da bi se kvalitetno odlučilo, tim prolazi različite faze u kojima se predlažu odluke, pa njihova kvaliteta ovisi o sposobnostima članovima tima da doista odigraju svoje uloge na najbolji način. Kritične faze u radu tima prouzrokuju oni stručnjaci koji u radu na polivalentnim zadacima žele nametnuti svoj interes ili stajalište. Zadatak je vođa tima da ih što učinkovitije sinkronizira – kaže Ferdelji.

Elektrokontakt, objašnjava, posljednjih 15-ak godina ima mrežno organiziran sustav, pa se članove timova za rješavanje problema, kad se pojavljuje, određuje automatski. Dakle, šefovi određenih područja nikad ne odlučuju o tome tko će biti u sastavu tima kao što je slučaj u linearnoj organizaciji, karakterističnoj i po tome što svatko ima svojeg šefa i podčinjenog.

Iako timovi odlično funkcioniraju, koncern razmišlja o uvođenju fraktalne organizacije, tj. najnovijeg organizacijskog modela utemeljenog na skupinama ljudi sa stručnim interesom koji uzimaju pojedini posao, određuju ga te dijele uspjeh i neuspjeh. U Elektrokontaktu zbog učinkovitosti kao voditelje najradije žele osobe s realnim autoritetom, koje ga temelje na velikoj stručnosti i posebnom načinu rada, a ne na formalnom položaju. U suprotnom bi slučaju, kaže Ferdelji, pojedini stručnjaci iz tima pokušali nametnuti jednostrane odluke, što bi bilo loše za njihov zadatak.

Važne su osobine voditelja tima. Kad je situacija teška, najlakše je ne donijeti odluku, što je neprihvatljivo – kaže Žepec.

U cijelom je procesu ključna uloga voditelja jer on može i mora potaknuti uvjete za stvaranje visokoproduktivnog tima i svojim primjerom utire put koji, svjesno ili nesvjesno, slijede članovi tima. Ako tim funkcionira, najprije ćemo primijetiti sklad, pozitivnu energiju, entuzijazam i različitost karaktera ujedinjene zajedničkom vizijom. Da bi se to postiglo, ključno je da je svaki član tima, poglavito voditelj, spreman izdignuti se iznad vlastitog ega i preuzeti odgovornost za sebe i svoje akcije te istodobno za svoju okolinu, u ovom slučaju svoj tim – kaže Žepec zaključujući da je tim jak koliko su jaki svi njegovi članovi u ispunjenju osnovnog zadatka.