Vrste državnih potpora

S obzirom na to da se primici iskazuju u jednom, a izdaci u sljedećim poreznim razdobljima, posljedica je povećana osnovica za plaćanje poreza na dohodak u godini u kojoj je primljena namjenska potpora. Takvih problema nemaju obveznici poreza na dobit.

Potreba kao ekonomska pogodnost podrazumijeva svaki oblik tržišne povlastice koju država omogućava određenoj gospodarskoj grani, skupini poduzetnika ili pojedinačnom poduzetniku. U toj su skupini najzastupljenije fiskalne potpore u obliku poreznih olakšica i kreditne potpore u obliku omogućavanja dobivanja kredita pod uvjetima povoljnijim od tržišnih. Primjer fiskalnih potpora olakšice su u plaćanju poreza na dobit za poduzetnike koji ulažu u istraživanje i razvoj, za troškove stručnog osposobljavanja radnika, za poduzetnike koji posluju u sloboznim zonama, za poduzetnike koji obavljaju djelatnost na područjima pod posebnom državnom skrbi. Fiskalna je potpora i nedavno uvedena olakšica u obliku oslobađanja od obveze plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od 12 mjeseci za poslodavce koji zaposle radnika kojem je to prvo zaposlenje. U pravilu se novčane potpore ostvaruju kao namjenske subvencije, a korisnika se obvezuje da dobivena sredstva upotrijebi za točno određenu namjenu, odnosno da u ugovorenu razdoblju ispuni određene uvjete.

Novčane potpore ne podliježu oporezivanju porezom na dodanu vrijednost, neovisno o namjeni za koju su primljene. Potpore namijenjene podmirivanju troškova poslovanja u poreznom su smislu prihod poduzetnika. Poduzetnik koji je primio namjensku potporu za sirovine i druge troškove proizvodnje, za isplatu plaća, financiranje stručnog osposobljavanja radnika i drugo iz primljenih novčanih iznosa plaća dio svojih redovitih troškova. Potpora je i namijenjena podmirivanju onih rashoda koje poduzetnik u tržišnoj konkurenciji nije uspio ili ne može prebaciti na kupce uz pomoć cijene finalnog proizvoda i usluge.

To što se primljeni novčani poticaji smatraju prihodom, ne znači automatski da se na te prihode plaća porez na dobit. Osnovica poreza na dobit utvrđuje se za određeno razdoblje (u pravilu za kalendarsku godinu) tako da se sučeljavaju prihodi i rashodi poslovanja u tom razdoblju. Ako je potpora utrošena za podmirivanje troškova, sučeljavanje prihoda i troškova na toj osnovi ne rezultira poreznom osnovicom. Kapitalne potpore namijenjene su nabavi strojeva, opreme, nekretnina i drugih oblika dugotrajne imovine koju će se u poslovanju rabiti dulje od jednoga poreznog razdoblja. Poduzetnik koji ostvari kapitalnu potporu može izabrati jedan od sljedeća dva načina računovodstvenog iskazivanja primljenih potpora: da u godini u kojoj je ostvarena potpora dio ili ukupnu potporu iskaže kao odgođeni prihod, a tijekom razdoblja upotrebe dugotrajne imovine u svakom poreznom razdoblju iskazuje prihod u višini troškova amortizacije kako bi sučeljavanjem istog iznosa prihoda i rashoda neutralizirao osnovicu poreza na dobit ili da svotu primljene potpore evidencira kao odbitnu stavku u iskazivanju knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine (kao ispravak vrijednosti), tako da u razdoblju uporabe dugotrajne imovine u troškove poslovanja uključuje samo…

Za obveznike poreza na dohodak dva su moguća izlaza: nadležna porezna tijela trebala bi izmijeniti propise koji uređuju iskazivanje primitaka i izdataka od kapitalnih potpora kako bi uravnotežila obračune poreza, ili poduzetnik koji namjerava konzultirati za dodjelu kapitalnih potpora trebao bi, umjesto da plaća porez na dohodak, prijeći na oporezivanje porezom na dobit onaj dio vrijednosti dugotrajne imovine koji nije nabavljen iz novčane potpore.

Oba načina iskazivanja prihoda od državnih potpora imaju isti učinak. Priljena potpora ne rezultira ostvarivanjem dobiti koju će se podijeliti dioničarima odnosno udjelničarima. Dakako, to znači da primljena potpora neće biti uključena u osnovicu za plaćanje poreza na dobit.

Obrt- nici, poljoprivrednici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje su obveznici poreza na dohodak vode poslovne knjige prema tzv. načelu blagajne. Oni iskazuju primitak od poduzetničke djelatnosti u trenutku kad su primili novac od potpore iz bilo kojeg izvora. Kao izdatke poslovanja iskazuju troškove povezane s ostvarivanjem primitaka, također u trenutku plaćanja. Iznimka od načela iskazivanja izdataka prema novčanom načelu jesu izdaci amortizacije dugotrajne imovine koje se evidentira u razdoblju uporabe dugotrajne imovine prema istim pravilima kao što to čine i obveznici poreza na dobit.

Dakle, i kod njih su primljene državne potpore primitak, a troškovi koje plaćaju od tog novca izdatak poslovanja. Ako su primljeni iznosi potpora potrošeni u istoj kalendarskoj godini, potpora će biti neutralna za osnovicu poreza na dohodak. Ako su iznosi novčanih potpora primljeni potkraj godine, a obrtnik ili poljoprivrednik nije ih uspio potrošiti u istoj godini, savjet je da od primljenih iznosa plati predujam dobavljačima od kojih namjerava nabavljati sirovine ili usluge. Plaćene predujmove također se smatra izdatkom u trenutku plaćanja, pa se tako i izbjegava da potpora u godini kad je primljena rezultira većom osnovicom za plaćanje poreza na dohodak.

Kod obveznika poreza na dohodak već je nekoliko godina neriješen porezni problem iskazivanja kapitalnih potpora. Oni su prema Zakonu o porezu na dohodak obvezni evidentirati primljene iznose kao primitak neovisno o tome je li im novac izravno doznacen na žiro- račun ili je u njihovo ime i za njihov račun plaćeno dobavljaču opreme ili druge dugotrajne imovine. Izdatke na osnovi amortizacije te imovine mogu iskazivati tek počevši od sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem se imovina počela upotrebljavati. S obzirom na to da se primici iskazuju u jednom, a izdaci tek u sljedećim poreznim razdobljima, posljedica je iskazivanje povećane osnovice za plaćanje poreza na dohodak u godini u kojoj je primljena namjenska potpora.

Na primjer, obrtnik koji je u prosincu 2008. primio potporu za ulaganje u opremu iako je možda istog dana doznacio primljene iznose svojim dobavljačima ima povećane primitke u 2008., a izdatke poslovanja imat će 2009. ili možda tek 2010., kad počne rabiti nabavljenu opremu. Zbog progresivnih stopa poreza na dohodak veća porezna osnovica oporezuje se višom poreznom stopom. U ekstremnom je primjeru moguće da fizička osoba zbog potpore plati porez na dohodak prema stopi od 45 posto uvećan za prirez (za Zagreb 53,1%), što zapravo znači da više od pola namjenske potpore ‘pojede’ porezna obveza. To ne zrcali svrhu i namjenu potpore, a posebno je osjetljivo kad je riječ potporama iz pretpristupnih fondova Europske unije.