Golferski ‘squeeze out’ protiv malih vlasnika zemljišta

Upitna nepovredivost prava privatnog vlasništva Nevladine su udruge zatražile ocjenu ustavnosti spornoga Zakona o igralištima za golf, a već su najavile i tužbu Međunarodnom sudu za ljudska prava.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravati ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedine u njihovim neravnomjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.

avio mi se čitatelj zadovoljan što su tri nevladine udruge Transparency International, Gong i Zelena akcija napokon predale Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti spornog Zakona o igralištima za golf. Upozorava da je na djelu oduzimanje zemljišta malim privatnim vlasnicima radi okupljenja prije prodaje strancima. Najviše dvojbi izaziva to što je tim zakonom dopuštena mogućnost da se (malom) privatnom vlasniku oduzme zemljište radi interesa drugoga (velikog) privatnog vlasnika. Ustavom je naime zajamčeno pravo privatnog vlasništva. Jedine iznimke bile su u slučaju gradnje objekta u općem (javnom) interesu, uređivanje toka rijeka, gradnja energetskih objekata, cesta, željezničke pruge, magistralne trase dalekovoda, DTK mreže i sl.

No načelo nepovredivosti prava privatnog vlasništva uz precizirane iznimke u Hrvatskoj više nije nedodirljivo već nakon jedne odluke Ustavnog suda o ‘squeeze out’ (izvlaštenju malih dioničara u interesu velikog dioničara). O toj smo odluci pisali u Lideru jer je Ustavni sud zaključio da su prava manjinskih dioničara čiji je zbroj dionica manji od pet posto smanjena do mjere nakon koje se može govoriti o njihovu praktičnom ukinuću. Prema toj odluci glavni dioničar (s najmanje 95 posto udjela u temeljnom kapitalu) ima pravo od glavne skupštine zahtijevati da prisilno izvlasti manjinske dioničare i njihove dionice prenese njemu. Jedini je uvjet da glavni dioničar isplati manjinskim dioničarima ‘primjerenu naknadu’, pri čemu sam određuje iznos.

Pravo glavnog dioničara da nakon što stekne 95 posto dionica može prisilno izvlastiti preostale manjinske dioničare načelo je američkog prava nametnuto u posljednjih petnaestak godina i u izravnoj je suprotnosti s europskim pravnim sustavima, zbog čega je u većini europskih zemalja uvedeno u zakonodavstvo s poduljim razdobljima odgođene primjene. Ni u Hrvatskoj propis o ‘squeeze outu’ nije prošao bez sukoba mišljenja. Na Ustavnom je sudu odluka o ustavnosti propisa o ‘squeeze outu’ donesena uz izdvojena mišljenja dvoje sudaca, sutkinje Emilije Rajić i (tadašnjeg) predsjednika Ustavnog suda Petra Klarića. U izdvojenom su mišljenju ‘manjinski suci’ neslaganje potkrijepili tvrdnjom da je uvođenjem izvlaštenja u privatnom interesu povrijeđena ustavna odredba kojom se određuje: ‘Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom ni drugim pravnim aktom.’

Valja još spomenuti da postoje i Vladine odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za gradnju golf-igrališta s pratećim sadržajima. To znači da u raspravi o ocjeni ustavnosti zakona o golf-igralištima suci Ustavnoga suda mogu relativizirati tvrdnje da je riječ o izvlaštenju radi privatnog vlasništva i pozvati se na Vladine odluke o interesu Hrvatske za gradnju igrališta za golf. Bojim se da se čitatelj preuranjeno obradovao prijedlog nevladinih udruga za ocjenu ustavnosti Zakona o igralištima za golf. Pitanje je što će odlučiti Ustavni sud, neovisno o načinu na koji su suci tog suda birani i prema kome se osjećaju više obveznima (malim, ali brojnim vlasnicima zemljišta, ili malobrojnim, ali zato moćnim ‘golferskim lobistima’). A o tome su, očito, mislili i u nevladinim udrugama, u kojima su već najavili i tužbu Međunarodnom sudu za ljudska prava, kao da očekuju negativnu odluku Ustavnoga suda.