Na pomolu akvizicija u Italiji

Na Zapadu ništa novo… Tako bi ukratko glasio kratak komentar prošlotjednog stanja na tržištu kapitala u Zapadnoj Europi i SAD-u nakon što je prošli tjedan dotaknuto i testirano dno na minimumu Dow Jonesa i indeksa S&P. Nažalost, situacija na istoku i jugoistoku Europe još je gora s obzirom na likvidnosnu i kreditnu krizu. Dokaz tomu su i prošlotjedna kretanja na domaćem novčanom i deviznom tržištu na koja su poglavito utjecali deprecijacijski pritisci na kunu.

Naime, već početkom prošloga tjedna povećala se napetost na novčanom tržištu. Najzanimljivije je bilo u utorak, kad su banke na obratnoj repoaukciji ponovno poslale rekordno visoke ponude za dodatna sredstva od čak 8,51 milijardu kuna. Središnja banka prihvatila je pola navedenih ponuda, zbog čega se likvidnost sustava aukcijom na tjednoj razini smanjila gotovo 510 milijuna kuna. Nadalje, HNB je drugi put ove godine intervenirao na domaćem deviznom tržištu da bi ublažio pritise na slabljenje kune. Banke se prodalo gotovo 185 milijuna eura, zbog čega je iz sustava dodatno povučeno 1,37 milijardi kuna, a HNB je smanjio i stopu minimalne pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim deviznim potraživanjima, i to s 25 na 20 posto, što bi trebalo povoljno utjecati na tržišna kretanja početkom sljedećeg razdoblja održavanja pričuve, i to oslobađanjem 1,25 milijardi eura deviznih rezervi.

30,10% dosegnuo je vrijednost prekonočni Zibor, no unatoč tomu kuna je u ponudi ostalo manje nego što ih je bilo. Smanjenje kunske likvidnosti patio je rast prekonočnih kamatnih prinosa. Iako se očekivalo određeno popuštanje pritiska na novčanom tržištu, znatniji pad kamatnih stopa, čini se, i dalje nije izgledan. Tako je prekonočni Zibor do utorka dosegnuo vrijednost od 30,10 posto, kamate na Tržištu novca Zagreb zadržale su se iznad 20 posto, ali unatoč tomu u ponudi je ostalo još manje kuna negoli prije.

Ulagači u vlasničke vrijednosne papire i dalje su na margini svih zbivanja. Naime, sve dok kratkoročne kamatne stope ne zabilježe veći pad i dok se domaće kreditno tržište trajno ne stabilizira, dionice se ne mogu oporaviti.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika bila je dionica Končar Elektroindustrije, koja je na vrijednosti izgubila gotovo 20 posto, i to na popriličnom tjednom prometu od 1,84 milijuna kuna. Pretpostavlja se da su za pad Končarove cijene bili krivi institucionalni investitori koji su prošli tjedan rasprodavali dionice usprkos dobrim poslovnim rezultatima koncerna i povoljnim očekivanjima za tekuću godinu. Naime, Grupa Končar ostvarila je lani dobit prije oporezivanja od 133,7 milijuna kuna i dobit nakon oporezivanja od 112,1 milijuna, od čega je 85,2 milijuna ostvarila matica.

U prošlome je radnom tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex ponovno znatno pao, čak 8,51%, odnosno s 1.601,41 na samo 1.465,15 bodova. Obveznički je indeks Crobis na tjednoj razini također oslabio 0,46%. Tako je njegova vrijednost u prijašnjem tjednu pala s 88,83 na konačna 88,42 boda.

Prema mišljenju Jure Radića vrijeme za preuzimanje srodnih tvrtki nikad nije bilo povoljnije jer ih se zbog krize tvrtke može preuzeti mnogo jeftinije nego donedavno. Zahvaljujući snažnoj kontrakciji domaćega gospodarstva i neizvjesnosti koja se uvukla u sve dijelove gospodarskog sustava, domaći građevinarci imaju sve više problema s redovitim poslovanjem. Očekivano, takva se situacija preselila i na domaću burzu, pa su tako, gledano od početka godine, najveći gubitnici bile redom tvrtke iz građevinskog sektora. Iznimka u tome smislu nije ni IGH, čija je dionica od početka godine do sredine prošloga tjedna izgubila na vrijednosti i više od 40 posto.

Naime, prema nekim podacima trenutačna IGH-ova dospjela potraživanja premašila su iznos od 150 milijuna kuna; prošle godine u isto vrijeme bilo ih je dvostruko manje. Tako su nenaplaćena a dospjela potraživanja premašila iznos prošlogodišnje dobiti kompanije, i to, procjenjuje se, više od 50 posto. Da bi spriječila daljnji udar na likvidnost, Uprava IGH na otežano je stanje na tržištu odgovorila odgodom rasta plaća, zatim nalogom za štednju u svim svojim odjelima, obustavom zapošljavanja u administraciji te drugim aktivnim mjerama. Već je prije strateški odredila cilj – smanjenje udjela prihoda s domaćeg tržišta u korist inozemnih. Tako je jedan od ciljeva u idućem razdoblju poboljšati inozemnu realizaciju poslova sa današnjih 10 na 30 posto.

U tom smislu ne iznenađuje vijest da IGH planira preuzeti talijansku tvrtku iz građevinskog sektora. Naime, direktor IGH Jure Radić zbog toga je nedavno posjetio susjednu zemlju. Kao glavni razlog akvizicije navedena je lakša dostupnost kredita iz banaka s područja Europske unije, pogotovo onih koji se plasira domaćim tvrtkama, odnosno koji nisu dostupni tvrtkama iz Hrvatske. Prema mišljenju Jure Radića vrijeme za preuzimanje srodnih kompanija nikad nije bilo povoljnije jer se zbog krize tvrtke mogu preuzeti mnogo jeftinije nego donedavno. No s druge strane jasno da preuzimanje građevinske kompanije u recesijsko vrijeme znači povećanje rizika za dioničare, i to s obzirom na ukupan rast zaduženosti cijelog sustava i snažnu kontrakciju građevinskog sektora ne samo kod nas nego i na prostoru Europske unije.