Poseban prilog

Nakon nedavno prodanih bilježnica i omotnica, kupca su našli i registratori, posljednja proizvodna linija u Lipa Millu. U natoč uvjeravanjima novih vlasnika da im cilj nije rasprodaja proizvodnje i zadržavanje nekretnina, u slučaju Lipa Milla ispalje upravo tako. Kad je prije dvije godine grupa investitora na čelu s Mensurom Jašarevićem postala vodeći domaći proizvođač papirne konfekcije naglašavali su da im je cilj ‘tvrtku učiniti profitabilnijom, iskoristiti kapacitete, znanje i ljude te kao vlasnici dobiti iznadprosječan povrat na kapital’. Nakon nepune dvije godine prodaje se i proizvodnja registratora tvrtke Box ambalaža, koja je uz nedavno prodane bilježnice i omotnice, posljednja proizvodna linija u Lipa Millu. Motive prodaje kao i odustajanje od velikih planova Jašarević nije želio komentirati. Iznosi i ostali uvjeti transakcija ostaju poslovnim tajnom.

Uvertira u takav scenarij bilo je razdvajanje tvrtke na Lipu Mill proizvodnju i Donje Svetice nekretnine u travnju prošle godine. Potom je Lipa Mill proizvodnja 1. prosinca 2008. proizvodnju školskih proizvoda prodala tvrtki Mar Mar iz Buzina. Sredinom siječnja proizvodnju omotnica kupuje tvrtka Menard sa sjedištem u Zagrebu (u međuvremenu preimenovana u Lipa Mill kuverta d.o.o.), koja posluje u sastavu Nove kuverte iz Ljubljana, najjačeg proizvođača omotnica u regiji u vlasništvu Stanislava Menarda. U dijelu proizvodnje registratora potpisan je predgovor (s praktičnom snagom ugovora) kojim će proizvodnju registratora (i ukupno 42 radnika) preuzeti Box ambalaža iz Novog Čiča. Finalizacija posla, prema riječima Silvia Galića, koji trenutačno zastupa obje tvrtke, nastala podjelom Lipa Mill, završit će se do kraja ožujka. Galić smatra da proizvodnju Lipa Milla čeka svijetla budućnost s novim vlasnicima jer se oni bave isključivo tim biznisom, a profitirat će kroz brend Lipa Milla.

• U proizvodnji registratora nastat će najjača proizvodnja u regiji s velikim potencijalom. Mar Mar postaje tržišni lider u regiji s dobrom perspektivom za daljnji razvoj, a preuzimanjem pogona omotnica s radnicima te nastavkom brenda Lipa Mill tvrtka dobiva vlasnika čija tržišna pozicija i konkurentnost osiguravaju razvoj na dulji rok – optimističan je Galić dodajući da se prodajom osigurala konsolidacija proizvodnih potencijala u sva tri programa, pri čemu u dva programa centar ostaje u Hrvatskoj, i očuvanje radnih mjesta.

Connect Contact Center komunicira s tržištem četirima komunikacijskim kanalima: telefonom, faksom, e-poštom i SMS-om. Pruža usluge poput infocentra, službe za korisnike, helpdesk, infotelefona, otvaranja prodajnih kanala, telemarketinga i teleprodaje. Uz to provode i istraživanja zadovoljstva kupaca i korisnika, istraživanja tržišta, upravljaju odnosom s korisnicima, stvaraju korisničke baze podataka itd. Usluge pružaju na načelu fleksibilno-dinamične eksternalizacije, što znači da klijenti mogu dobiti usluge skrojene upravo po mjeri njihova projekta, odnosno poslovanja, i to u količini u kojoj ih trebaju u određenom trenutku. To znači da se resursi dinamično prilagođavaju potrebama projekata.

Transcom je tvrtka s međunarodnim iskustvom s uredima u Osijeku i Vukovaru. Uz glavnom klijenta Tele2 tu su i Iskon i Metronet, a i za mnogo domaćih tvrtki organizira manje kampanje. Uz to, kaže Medić, sve više rade i za strane kompanije u Hrvatskoj.

Iako je u razvijenom svijetu ta djelatnost prilično raširena, zanimljivo je da u Hrvatskoj, gdje je ona još u povojima, strane kompanije ne angažiraju domaće pozivne centre. Tomic kaže da svoje usluge još pružaju više domaćim nego stranim tvrtkama, ali naši sugovornici vjeruju da će i potonijih biti više. Dobar je primjer nedavno sklopljen ugovor Transcoma Hrvatske i austrijske tvrtke. Zbog toga tvrtka Larise Medić u idućih šest mjeseci planira zaposlit 220 novih operatera u Osijeku sa znanjem njemačkog ili engleskog jezika.

• Upravo u atmosferi straha zbog mogućeg otpuštanja s posla naša se djelatnost pokazala mogućim izlazom za neke ljude – kaže Medić.

Jedan od većih problema u tom poslu jest naći zaposlenike koji govor strane jezike i istodobno komunikativne te motivirane za posao operatera u pozivnom centru. S druge strane, iako u njima prvidno vlada kaos, pozivni centri moraju postići red jer je vrlo teško organizirati posao s mnogo ljudi od kojih se traži da kvalitetno pružaju uslugu velikom broju klijenata.

Tomic misli da će se u budućnosti razvijati oba koncepta, tj. neke će tvrtke imati svoj pozivni centar, a neke će se koristiti uslugama neovisnih, što će ovisiti o njihovoj poslovoj strategiji. Medić navodi primjer banaka i financijskih ustanova koje će zbog prirode svoga posla i poslovne tajne imati svoje pozivne centre. Ipak, većina tvrtki koristit će se uslugama vanjskih pozivnih centara jer će si tako omogućiti fleksibilnost pružanih usluga i učinkovitu kontrolu troškova, što je u razdoblju recesije veoma važno.

Tomic čak predviđa širenje na nova područja poslovanja na kojima dosad nisu radili. To znači da će raditi za svjetske kompanije ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu. Connect Contact Center već je prije nekoliko godina izašao na tržišta u regiji i inozemstvu postavši višejezični kontaktni centar koji pruža usluge na tržištima u našem okruženju i na tržištu EU.

• S vremenom ćemo još više surađivati s tvrtkama u inozemstvu jer je odnos kvalitete pruženih usluga i cijene povoljniji nego u razvijenim članicama EU.