Poslodavci vrbuju najbolje studente unatoč gospodarskoj krizi

Ove se godine očekuje blagi pad prihoda od oglašavanja na bh. medijskom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. Ako kriza potraje, svi proizvođači i distributeri robe i pružatelji usluga morat će joj se prilagoditi cjenovnom politikom, smanjenjem pakiranja, reduciranjem brand ekstenzija. McCann Erickson spreman je i za taj scenarij jer ima velika iskustva tržišnoga komuniciranja u zemljama Azije i Južne Amerike. Telekomunikacijski operateri u BiH tek uvode 3G mreže, pa će i broj korisnika mobilnog interneta porasti. Time će se povećati i potražnja za internetskim oglašavanjem, kupnjom i optimizacijom pretraživanja te interaktivnim promocijama robe i usluga. Uz već etablirani Httpool, u BiH je nedavno ponuđen i zakup medija kroz Google DoubleClick. Vidljiv je i trend povećavanja proračuna u svim formama BTL marketinga, koji dobiva sve ravnopravniju ulogu u proračunima i sve je integriraniji u ATL i online aktivnosti.

Javne radiotelevizije u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri ovise o prihodu od oglašavanja. Usljed sve viših cijena programa i nedovoljnog prihoda od RTV preplate, javni su mediji prinuđeni voditi žestoku tržišnu utakmicu s komercijalnim medijima na oglašivačkom tržištu. Ove se godine očekuje blagi pad prihoda od oglašavanja na bh. medijskom tržištu u odnosu na prethodnu godinu pa mediji u utrci za dijelom oglašivačkih proračuna sve jeftinije prodaju svoj reklamni prostor.

Realno je očekivati da se u razdoblju trajanja recesije u BiH ugasi dio radio i TV postaja, budući da će u tržišnoj utakmici opstati samo najjači mediji koji će uspjeti smanjenje prihoda od oglašavanja amortizirati kroz smanjenje troškova (manja ulaganja u proizvodnju programa, smanjenje broja zaposlenih). S obzirom da množenje komercijalnih usluga može dovesti do takve razine segmentiranja publike koja bi ugrozila emitiranje programa od općeg interesa i daljnjom fragmentacijom snizila gledanost slušanost do točke nakon koje održavanje/financiranje više neće imati smisla, sve češće se postavlja pitanje je li moguć opstanak javnih elektroničkih medija.

Javni će mediji u idućem razdoblju morati mnogo opreznije donositi odluke o proizvodnji i kupnji programa. Odluku o kupnji i produkciji programskih sadržaja javni mediji će morati temeljiti isključivo na odabiru programskih sadržaja koji daju najveće udjele u gledanosti/slušanosti, vodeći pritom računa da ukupni troškovi ‘komercijalnih programa’ moraju biti mnogo manji od ukupnih prihoda od oglašivača i sponzora. Bit će veoma važno da javni RTV servisi ubuduće mnogo vještije koriste marketinške tehnike u privlačenju gledalaca/slušalaca, oglašivača i sponzora, kako ne bi došli u situaciju da izgube lidersku poziciju na medijskom tržištu BiH.

Ove je jeseni osnovana internetska medijska kuća Bend Media – nastala je spajanjem Filmski.net-a, Muzika.hr-a i Booksa.hr-a; direktor joj je Edo Plovanić. Riječ je o jedinstvenoj specijaliziranoj medijskoj kući koja promiče kulturu u Hrvatskoj i uz pomoć novih medija nastoji odrediti budućnost kulture u medijima. Odatle i naziv Bend Media, s obzirom na to da su joj ciljevi dvojaki. Budući da nam je ideja oblikovati nove naraštaje, takva je i posjećenost portala. Grupaciju svaki mjesec prati otprilike 250.000 posjetitelja uglavnom mlađe dobi. Više od 50 posto posjetitelja mlađe je od 24 godine i obrazovano. Statistika jasno upućuje i na godišnji doseg od 700.000 posjetitelja na Muzika.hr-u i isto toliko na Filmski.netu. Oglašivači i medijske agencije prepoznali su Bend Mediju i kao medijski potiču kreativnost i žude za novim oblicima oglašavanja. Pod sloganom ‘Moja kuća je tvoja kuća’ želimo jasno poručiti da smo otvoreni svim vrstama suradnje.

Prema riječima studenata ŽSEM-a nastupajuća ih kriza ne plaši. Obrazovanje na ŽSEM-u dobro je, i iskreno se nadam da ću nakon završetka studija brzo naći posao. Sviđa mi se prilika da na jednome mjestu mogu upoznati ljude iz kompanija koje nude poslove, a i to da vlastiti životopis mogu uručiti na licu mjesta zaposlenicima određene kompanije – kaže Matija Čolić, koji još ima godinu dana do završetka studija. Njegova kolegica Morana Jandrek ne boji se krizne godine i smatra kako bi studenti odlučno trebali zakoračiti na tržište rada. Ja sam tek na prvoj godini fakulteta i imam još tri godine do završetka studija. Ova bi kriza trebala završiti do završetka mog studija. No bez obzira na to što sam tek počela studirati, napisala sam životopis, predala ga na nekoliko štandova, pa me možda neka kompanija nazove za neki od poslova koji se nude studentima. I mi studenti nižih godina imamo priliku ostaviti svoje podatke jer nikad se ne zna kad ćemo im zatrebati za bilo kakav posao – kaže Jandrek.

U ovoj godini osvrnuti se na zapošljavanje, kao i na zadržavanje talenata. Dakle, u ovoj godini prije svega nastojimo zadržati i privući talente u svoju kompaniju. Tražimo zaposlenike koji su u stanju trenutačno se prilagoditi situaciji na tržištu, što znači da tražimo ljude sposobne prilagoditi se i dobroj i lošoj situaciji. Sa studentima imamo jako dobra iskustva, naime i prije ove krize vrlo smo često uzimali studente na praksu, pa je dio njih ostao raditi u našoj kompaniji. Zadržat ćemo takav princip zapošljavanja – rekla je Naoulo.

Traženje radnika putem interneta i raznih studentskih sajmova nije strano ni trgovačkom lancu Getro. Njegova direktorica Ljudskih potencijala Vlatka Jurić Sedić ističe da su dosad imali dobrih iskustava sa studentima koji su u kompaniju došli putem takvih sajmova. Naša iskustva sa studentima koji su došli u Getro putem sajma poslova u najmanju su izvanredna. Recimo, prošle je godine u Getro došlo desetak mladih pripravnika direktno s fakulteta i ponosna sam na to što su svi oni ostali raditi u našem trgovačkom lancu. Prva generacija studenata, koji su se u Getrou zaposlili nakon prvog Student Future Daya, polako je napredovala, ali najveću potrebu za svježim kadrom osjetili smo prošle godine. Ta generacija sada završava svoj pripravnički staž i očekujemo da će polako napredovati u poduzeću. Za sada smo jako zadovoljni studentima koji su došli u naš trgovački lanac – rekla je Sedić i dodala kako će u ovoj godini zapošljavati studente u Sektoru nabave, kao i studente za rad u takozvanim morskim Getrovim centrima nakon početka turističke sezone i kad se pojavljuje potreba za dodatnim radnicima.

U L’Oréalu ističu da vole surađivati sa studentima, odnosno da im kao kompaniji odgovaraju takav način rekrutiranja budućih kadrova. Voditelj L’Oréalovih Ljudskih potencijala Aco Momčilović kaže da se osim standardnih metoda nalaženja kadrova L’Oréal oslanja na razne studentske sajmove, kao i na posljednje vrijeme popularne društvene mreže. Naš je konkretni interes na takvim sajmovima doći u kontakt s mladim, obrazovanim i ambicioznim kadrovima koji sada završavaju fakultet, a Zagrebačka je škola ekonomije i managementa prema svojim akreditacijama solidan fakultet čije bismo studente vrlo rado vidjeli u svojoj kompaniji. Jedan od razloga našeg sudjelovanja u tom projektu jest i brendiranje naše kompanije, odnosno želja da nas sami studenti upoznaju kao dobrog poslodavca. Sajam nam je također zanimljiv zbog pripravničkih pozicija, znači želimo uspostaviti što više kontakata sa sadašnjim apsolventima od kojih će neki sigurno postati naši pripravnici – kaže Momčilović.

Osim što su kompanije predstavile svoje poslovanje brojnim studentima, najbolji su studenti kompanijama predstavili sami sebe kao buduće zaposlenike. Tako su Petra Milotić i Luka Šeparović potencijalnim poslodavcima i svojim kolegama prenijeli svoja iskustva s međunarodne razmjene, Mia Maržić iskustvo s ljetne škole, a Filip Matasović sa studijskog staža koji je odradio u inozemstvu.