Regionalni događaj

Na konferenciji će biti riječi o utjecaju globalne krize na poslovnu sigurnost, upravljanju poslovnim procesima, utjecaju i primjeni novih tehnologija u vrijeme krize, standardizaciji i certificiranju poslovnih procesa s konkretnim primjerima te, naravno, o čovjeku kao najvažnijem činitelju (ne)sigurnosti nekoga poslovnog subjekta.

Kako sigurnost u vrijeme krize postaje još važnija, posebnu pozornost posvetit će se financijskoj sigurnosti, o čemu će govoriti stručnjaci Milan Parat i dr. Goran Klepac. Novina je i realizacija prijedloga s prošlogodišnje Prve konferencije, a riječ je o području etike u poslovnoj sigurnosti, na koju temu će govoriti dr. Jasna Burić.

Prošlogodišnja, Prva konferencija o korporativnoj sigurnosti bila je iznimno uspješna. Jedan od osnovnih ciljeva, bez obzira na radni naslov, bila je daljnja popularizacija pojma sigurnosti i kvalitativnija percepcija struke u cijelosti – kaže Bono Marjanović, vlasnik tvrtke MBOS.

S obzirom na to da je još jedan od ciljeva konferencije da ona postane regionalnim događajem takve vrste i pospješi regionalnu suradnju, ovo je prilika da se predstave hrvatski stručnjaci. S obzirom na to da su interes za konferencijom pokazale i BiH i Srbija, konferencija će zacijelo biti prilika da se neformalnom druženjem, upoznavanjem, razmjenom mišljenja i iskustava uspostave novi poslovni odnosi.

O tome će posebno biti riječi na kraju konferencije, na okruglom stolu. A kako su međusobne poslovne relacije u regiji sve življe, potreba razgovora na temu poslovne sigurnosti na jednome mjestu sve je izraženija. Naravno, kao što kaže Marjanović, to ne mora biti nužno u Zagrebu, nego se razmjene mišljenja mogu odvijati u ciklusu po regijama, u Sarajevu, Beogradu, Ljubljani, Podgorici, Skoplju i slično, a o čemu već i postoje načelni dogovori.

Osim prošlogodišnjih pokrovitelja (HUP, Hrvatski ceh zaštitara, Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti i ASIS International – Croatia Chapter), ove im se godine pridružuje i Udruga hrvatskih menadžera sigurnosti. Prošlogodišnja konferencija, iako prva, okupila je brojne ljude iz struke i poslovnog svijeta, pa organizatori očekuju da će i Druga konferencija polučiti sličan uspjeh.

Ako je suditi prema reakciji sudionika prošlogodišnjeg skupa, možemo biti vrlo optimistični u pogledu broja sudionika, pogotovo pridodaju li se tome upiti i reakcije iz BiH i Srbije. No, bude li se trenutačna gospodarska kriza nastojala riješiti uskraćivanjem sudjelovanja na konferencijama, na kojima se zapravo i mogu sklopliti novi poslovi, prognoze su nešto drugačije. Ali treba biti optimističan, posebno ako smo uvjereni da imamo što ponuditi – kaže Marjanović.

Za podrobnije informacije, kao i prijavu otvorena je službena web stranica konferencije.

Prodan, očekuju potez Agrokora, koji kontrolira Tisak i niz prodajnih mjesta u prodavaonicama, a osnovno je pitanje hoće li Agrokor modernizirati Tisak i tako pomoći nakladnicima ili će se ipak dogoditi marginalizacija nakladničkih proizvođača koji ne donose brzi povrat novca. Tu bi svakako nakladnicima pomogao hitan razvoj pretplatničke mreže.

Naime, pretplata je dostavljena u relativno kratkom noćnom roku, od dva ujutro do šest sati, a svi distributeri ističu da im česte glavobolje zadaju maleni poštanski sandučići u koje je teško ugrati čak i dnevne novine, ako su toga dana obogaćene s nekoliko priloga, a kamoli deblji tjednik ili mjesečnik. Odatle česte pritužbe na oštećene tiskovine ili, ako vire iz ‘kaslića’, naprosto na otuđene primjerke. Osim toga, dostavljači imaju problema s time da dođu do ključeva ulaznih vrata zgrada u koje donose pretplate.

Pretplata je za naše prilike relativno nov kanal prodaje i u razvoju, no sve više ljudi prepoznaje njene prednosti. Mislim da je nedovoljna informiranost ljudi glavni razlog relativno slabe pretplatničke navike u Hrvatskoj. U strukturi prodaje naših izdanja 16 posto prodajemo putem pretplate – kazuje Davor Dragičević, direktor Lakog koraka, koji nije želio reći o kojem je postotku riječ, već samo da je pretplata tri do četiri puta manja nego prodaja na kioscima.

I Zdenko Pećnik, direktor Proizvodnje i distribucije Adria Medije, misli da su neki od nedostataka u pretplati nenašivost kupaca na taj oblik kupnje, veličina poštanskih sandučića, problemi koje ima dostava zbog relativno velikih razdaljina a male naseljenosti.

Prevelik broj prodajnih mjesta, pa njihovo dupliranje na istoj lokaciji (što utječe na remitendu), nedovoljna izloženost na kiosku zbog prevelikog broja tiskovina samo su neki od problema s kojima se svi suočavaju. Stoga se i mi sve više usredotočujemo na povećanje pretplate, posebice na naša mjesečna izdanja, kojima je udjel pretplate u ukupnoj prodaji od pet do 35 posto. Srećom, pretplata nam bilježi lagan rast – kaže Pećnik.

I oni kao i drugi svojim pretplatnicima nude najrazličitije pogodnosti, pa i postavljanje posebnih poštanskih sandučića, kao što su niže cijene, kartice za popuste pri kupnji, popuste na ostala izdanja izdavača kojeg zastupaju, a upravo pokreću jednostavniju i jeftiniju online pretplatu. Zanimljivo je i iskustvo nazavisnog Plana B, koji je počeo s relativno malim budžetom pa je sve financijske snage usmjerio na internet.

Sa svojim korisnicima, budućim i sadašnjim pretplatnicima, komuniciramo putem više kanala: tiskanog izdanja, web stranica, e-maila, Facebooka. Budući da nismo imali velik budžet, računali smo na to da se dobar glas daleko čuje i, srećom, tome je doista tako – kaže Boris Ličina, glavni urednik Plana B, koji se 30 posto prodaje putem pretplate. Ličina je uvjeren da iako treba ulagati u distribucijske kanale, povećanje pretplate i dobrobit hrvatskog novinarstva prije svega ovise o kvaliteti sadržaja i o dugoročnom ulaganju u publiku, a ne o ‘brzopoteznom’ podizanju čitalačkog apetita senzacionalizmom.

Ukratko, bez obzira na sve, niska tiraža ipak je najveći problem koji povlači za sobom i dizanje distributerskih marži. Svi se, također, slažu da je nužno mnogo više investirati u razvoj pretplatničkih odnosa, pa je pravo pitanje koliko će u otimanju tog kolača aktivnu ulogu preuzeti Hrvatske pošte ili CityExpress. Iako se novinama za pretplatnike dodaju razni poklončići to je još ništa prema onome što se sve čini na tržištima koja su našim distributerima uzor. Primjerice, onima koji u pretplati prodaju 50 i više posto tiskovina. No, vani su pogoni za personalizaciju novina (npr. lijepljenje etiketa s imenom, adresom, posebnim newsletterima…) čak veći od samih tiskara.