Tiskana izdanja

Priča protkana rastom i uspjehom počela je u veljači 1989. tiskanjem prvog broja Oglasnika. Godine 1995. pokrenuta je i njegova internetska verzija, stoga se Oglasnik.hr s pravom smatra jednom od najdugovječnijih internetskih stranica u Hrvatskoj. Tvrtka se od početka neprestano razvija i proširuje, a najveći rast bilježi od 2004. do 2008., kad je pokrenuto ili akvizicijama stečeno čak osam novih proizvoda uz udvostručenje prihoda i utrošku broja zapošlenika. Prema neovisnim istraživanjima i analizama Oglasnik grupacija ubraja u TOP 500 najboljih tvrtki u Hrvatskoj prema novostvorenoj vrijednosti. Od travnja 2007. tvrtka je u većinskom vlasništvu grupacije Hürriyet, vodeće novinsko-izdavačke kuće u Turskoj, Rusiji i u zemljama Istočne Europe.

Vodeći položaj na tržištu oglasnih medija, tiskanih i online, ovjekovječena je 2008. titulom Superbrands. Plavi oglasnik, jedini nacionalni oglasnik, četvrte su novine po prodaji u Hrvatskoj i jak medij za male i velike oglasivače u potrazi za stvarnim kupcima. U specijaliziranim magazinima Oglasnik automoto i Oglasnik nekretnine osim najvećeg broja fotooglasa nalazi se i pregršt tematskog sadržaja. Oglasnik automoto donosi najnovije viesti, predstavljanja i testove vozila, a Oglasnik nekretnine namijenjen je zainteresiranim za kupnju ili najam nekretnine te onima koji uređuju dom ili prate trendove u dizajnu interijera.

Prvi dvostruki oglasnik u Hrvatskoj InfoNekretnine&InfoOglasnik kombinacija je specijaliziranog oglasnika za nekretnine i općeg oglasnika za područje Istre, Kvarnera i Like. CREM, dvojezični ‘lifestyle’ magazin, namijenjen je čitateljima koji žive luksuznim načinom života i obuhvaća sve aspekte njihova interesa. Vodeći se motom ‘living a luxury lifestyle’, donosi i najveći izbor luksuznih nekretnina iz cijele Hrvatske.

Osim poznatih tiskanih izdanja u portfelju Grupacije nalazi se i pet internetskih stranica, što je svrstava na položaj najjače internetske mreže u njezinu segmentu. Oglasnik.hr vodeći je među općim oglasnicima po broju oglasa, čak 95.000. Oglasi su podijeljeni u 12 različitih područja, a stranicu posjeti 287.380 jedinstvenih posjetitelja na mjesec. U segmentu autoindustrije Auti.hr drže čvrstu prvu poziciju po posjećenosti sa 180.000 jedinstvenih posjetitelja na mjesec, bilježeći pritom stalan rast broja oglasa, prikaza stranice i posjetitelja. Nekretnine.net također su na vodećoj poziciji u svom segmentu, s više od 84.000 jedinstvenih posjetitelja na mjesec. Korisnicima nude bogatu ponudu od 25.000 oglasa i mnogo korisnih savjeta i aktualnih tema s tržišta nekretnina.

Posao.hr je online rekrutacijski kanal za poslodavce i posloprime s reputacijom najbrže rastuće stranice za traženje posla u Hrvatskoj. Svojim korisnicima pruža potpun i ažuriran pregled trenutačno otvorenih radnih mjesta. Edukacija.hr prvi je specijalizirani i ujedno najveći hrvatski portal namijenjen edukaciji koji obuhvaća ponudu raznih obrazovnih ustanova i centara za dodatno obrazovanje u Hrvatskoj; ima 29.000 jedinstvenih posjetitelja na mjesec.

Iako kriza neće donijeti mnogo dobroga, za neke hrvatske gospodarstvenike mogla bi biti i prilika u smislu povećanja konkurentnosti domaćeg tržišta kroz usluge outsourcinga. Što možemo naučiti od najvećih svjetskih odredišta za eksternalizaciju poslovanja? Pouke se, gledajući listu top-odredišta za outsourcing, izvlače same od sebe. Budući da je riječ uglavnom o zemljama i gradovima koji posjeduju neke komparativne prednosti što se tiče govorenja stranih jezika i educirane radne snage, želi li Hrvatska postati meta eksternalizatora, mora razmišljati o specifičnim djelatnostima i sektorima koji mogu ponuditi kvalitetnu uslugu, a opet biti dovoljno cjenovalno konkurentni.

Prema listi američkog časopisa Business Weeka najpopularnijih deset odredišta za outsourcing, upravo su takva mjesta glavna odredišta za izmještanje dijela poslovanja najvećih svjetskih kompanija. Izvodi se sasvim logičan zaključak da bi se i hrvatske tvrtke mogle etablirati na tržištu outsourcinga. No, treba im kvalitetan kadar sposoban za komunikaciju na više svjetskih jezika. Ono na što Hrvatska može računati nisu djelatnosti koje nude malu dodanu vrijednost kao kontaktni centri, već bi valjalo svoju nišu naći na tržištu za koje su potrebni visokokvalificirani kadrovi koje domaća sveučilišta mogu proizvesti u dovoljnom broju da bi bili sposobni obavljati outsourcing poslove za veće kompanije.

Za uspostavu gospodarske politike koja bi favorizirala obrazovanje stručnoga kadra u nekom većem opsegu sada je malo prekasno želi li se uhvatiti ovaj globalni recesijski val koji sili velike tvrtke na eksternalizaciju, iako ne bi trebalo zanemariti primjer Irske i Dublina. Naime, Irska je upravo pametnom politikom obrazovanja došla do visokog postotka visokoobrazovane stručne radne snage koja im je pružila prednost kod velikih kompanija koje su tražile lokacije za jeftinije poslovanje.