Efektan odgovor

Naše je istočno susjedstvo i dalje politički nezavršen prostor, a postojale su realne političke namjere ‘jedne države’ da Hrvatsku uvuče u taj proces kao dio stalne balkanske nestabilnosti.

No bio je to samo efektan odgovor susjedima Pahoru i Žbogaru, koji se uz prešutnu britansku potporu mjesecima igraju proceduralnih mogućnosti Europske unije. Njime je hrvatski politički establišment pokazao da je prihvatio pravila EU-igre. Predstava je velika, učinak malen. Nakon političkog dramaleta put za slovensko deblakiranje hrvatskih pristupnih pregovora bit će, vjerojatno, malo otvoreniji, spor u vezi s razgraničenjem Piranskog zaljeva vjerojatno će se zamrznuti, ali nakon toga vjerojatno će nastati britanska blokada zbog tzv. topničkih dnevnika, a onda će, možda, Slovenci ponovno odmrznuti pitanje Piranskog zaljeva…

Postavljanje novih nemogućih uvjeta opet aktualizira pitanje: treba li nama uopće EU? Jer to je EU koji dopušta da jedna mala nova članica zlorabi internu proceduru da bi negirala međunarodno pravo i otela susjedu nešto teritorija. To je EU koji nije riješio nijednu ozbiljniju krizu, ni unutarnju ni vanjsku.

To je EU koji se pokazao veoma nesolidarnim prema novim, istočnim članicama u aktualnoj krizi, pustivši ih da potonu. Jer prioritet je razvijenih starih članica zaštititi vlastito nacionalno gospodarstvo. Osim toga, oni koji bankrotiraju poslije su jeftiniji za preuzimanje. Taj je EU u svojoj političkoj biti, zapravo, nekoliko moćnih zapadnoeuropskih država koje su češće suparnice nego saveznice. Ali u tom složenome mehanizmu politike EU i birokracije Europske komisije i nove, manje razvijene članice mogu ostvariti svoje interese. To su i činile, većini se isplatio. To je taj minimum zajedničkog interesa, bez iluzija.

Dakle EU nikad i nije bio drukčiji. Zato je lažna dvojba: treba li nama danas uopće takav EU? Treba. Čak ako se u ovoj krizi raspadne? U EU nema vodstva ni za raspad. Vjerojatno će se tek sadržajno više pomaknuti prema jedinstvenom tržištu, a političke će funkcije postupno odumirati. I upravo takav, labaviji EU dobro bi nam došao kao svojevrsni zapadni politički okvir. Jer naše je istočno susjedstvo i dalje politički nezavršen prostor, a postojale su realne političke namjere ‘jedne države’ da Hrvatsku uvuče u taj proces kao dio stalne balkanske nestabilnosti. Članstvom u NATO-savezu ta je opasnost otklonjena. No tu bi poziciju članstvo u jednom labavijem EU učvrstilo. Ali ono za Hrvatsku više nije vremenski imperativ, a za EU svaka je odgoda pokazatelj njegove političke slabosti.

Danas, više nego prije, u postupku uklanjanja slovenske granične blokade, a zatim i britanske zbog takozvanih, nepostojećih topničkih dnevnika, hrvatska politika ima priliku uvjerljivo razotkriti svu groteskost tzv. političkih uvjeta koje je morala ispunjavati da bi dobila ulaznicu za EU. Baš kao što sada razotkriva prirodu slovenskih zahtjeva za našim teritorijem. Ima priliku vratiti djelji političkog samopouzdanja i samosvijesti koju je izgubila utrkujući se s uvjetima i rokovima Europske komisije, pristajajući proteklih godina na europske uvjete bez kriterija i bez reciprociteta. Može to činiti bez onoga tipičnog hrvatskoga grča i inata, pokazujući da je napokon shvatila kako Hrvatska neće biti priljena u EU kad nađe 23 topnička dnevnika, nego onda kad uvjerljivo pokaže besmisao tog zahtjeva.

Ali slutim nekako da se ni tu priliku neće iskoristiti. Nisu naši političari Slovenci pa da se usuglase o minimumu nacionalnog interesa. Uskoro imamo lokalne pa predsjedničke izbore. Moguće je da netko u potaji već piše ‘još starije’ topničke dnevnike. Ako neće vlast, uvijek je tu oporba.

Taj je sustav uveden u osam zemalja regije i danas se njime koristi više od 5.500 tvrtki. Tvrtka Osmijeh ima razvijen partnerski kanal s 15 uglednih IT tvrtki, a s njima isporučujemo poslovna rješenja bilo kamo u regiju. Uz Pantheon, u svom portfelju imamo i sustav za upravljanje dokumentacijom (engl. document management system), za upravljanje i praćenje vremena rada te za registraciju i kontrolu radnog vremena – kaže Ilić.

U Osmijehu su optimistični bez obzira na trenutačnu situaciju u kojoj korisnici veoma oprezno ulažu svoj novac. – Vjerujem da će poduzeća prepoznati priliku i da je ovo dobar trenutak za investiciju u cjelovita poslovna rješenja koja mogu pomoći u organizaciji poslovnih procesa, optimizaciji iskorištavanja oskudnih poslovnih resursa i, naravno, u smanjenju troškova poslovanja – zaključuje Ilić.

I najveće globalne korporacije koje su donedavno radile samo s velikim klijentima poput banaka i telekomunikacijskih kompanija u posljednje vrijeme svoju cjelokupnu ponudu prilagođavaju potrebama i mogućnostima manjih tvrtki. Tako je Cisco Systems nedavno predstavio cijelu paletu uređaja i rješenja za umrežavanje i zaštitu koja sve donedavno nisu bila dostupna korisnicima plićega džepa. Tvrtka, naime, nudi Cisco Spam and Virus Blocker, sveobuhvatno rješenje koje ne zahtijeva prilagođavanje administracije jer se sve nove definicije virusa i drugih opasnosti automatski preuzimaju s interneta. U Ciscovu su paketu dostupni i sustavi za pohranu podataka na mreži te mnogi detalji, pa i kamere za sigurnosni nadzor koje sliku prenose lokalnom mrežom i internetom.

Takva cjelokupna rješenja koja obuhvaćaju sve aspekte poslovanja donedavno su bila rezervirana samo za velike tvrtke s izdašnim proračunom za informatizaciju poslovanja.

Sliku cjelovitog rješenja za manje i srednje tvrtke dopunjavaju i poslužitelji, čije su cijene tijekom godina postale sve prihvatljivije, pa primjerice HP, nedvojbeni tržišni lider u Hrvatskoj, nudi poslužiteljska računala u svim cjenovnim razredima. Manje tvrtke imaju na izboru i niz softverskih aplikacija kojima mogu izbjeći plaćanje skupog softvera koji nude vodeći dobavljači. Štoviše, ne trebaju ni instalirati ‘front office’ softver jer su u posljednje vrijeme dostupna rješenja kao što je Google Docs. Takva rješenja rabe se isključivo online, dakle preko interneta, i omogućavaju korisnicima oblikovanje i arhiviranje tekstualnih datoteka, proračunskih tablica i prezentacija.

Onima nešto zahtjevnijima dostupan je Open Office, još jedna besplatna aplikacija koju se može preuzeti s interneta i koja uz navedene uredske funkcije nudi i mogućnost stvaranja baza podataka. To, zapravo, znači da tvrtke ne moraju plaćati softver kojim će oblikovati osnovne dokumente poput dopisa ili bilo kakvih dokumenata koji sadrže tekst, grafike i fotografije, od studija slučajeva do poslovnih planova i strategija.