Inovacija i kvaliteta poluge su poslovnog opstanka

Tvrtka 50 posto svoga brodskog programa ispučuje kao direktan izvoznik, a zbog pouzdanih proizvoda postaje dobavljač već u fazi projektiranja broda.

U natoč posljedicama svjetske i domaće ekonomske krize te općoj suzdržanosti čak i od nepretencioznih investicijskih zahvata, Ivica Mikšić, karlovački poduzetnik i vlasnik done-davno male Tvornice turbina Karlovac, a sada srednje velike tvrtke s 90 zaposlenih, očekuje skori nastavak realizacije kreditnog aranžmana s HBOR-om. Riječ je o pet milijuna vrijednoj investiciji, početom kupnjom i prenamjenom objekta bivšeg Računskog centra za 3,5 milijuna kuna te nabavi još jednog CNC stroja vrijednog 1,5 milijuna kuna. U financiranju kupnje zgrade HBOR će sudjelovati s polovinom iznosa, dok će u nabavi CNC stroja udjel HBOR-a biti 70 posto.

Dok se čeka zaključenje aranžmana HBOR-a s EBRD-om kao izvorom sredstava, kaže Mikšić, u pomoć pri kupnji RC-a uskočila je Karlovačka banka. Mikšić je, čekajući HBOR, prihvatio od KABA financijski skuplju premosnicu, počeo privoditi novokupljeni prostor proizvodnje orijentirano prema brodogradnji, što znači i poštovanju strogih međunarodnih standarda poslovnog ponašanja. Mikšić je svjestan svih opasnosti koje bi nosilo eventualno kašnjenje isporuke opreme za ugradnju na brodove. TTK posebno izdvaja posvećivanje velike pozornosti inovatorskom radu te primjeni inovacija vlastitoga inovatorskog tima u funkciji povećanja konkurentnosti na nemilosrdnome međunarodnom tržištu. Jedna od takvih inovacija jest linija pročistača i procesora otpadnih brodskih tekućina pod danas već poznatim brendom Brodopur, višestruko nagrađivanim na međunarodnim izložbama inovacija.

Do danas se TTK-ov inovatorski tim, predvođen Mikšićem i njegovim zetom Damirom Schillerom, okitio sa 71 domaćim i međunarodnim priznanjem. Među njima svakako valja istaknuti Zlatnu krunu kojom je 2003. godine Hrvatska gospodarska komora Ivicu Mikšića nagradila za najbolju inovaciju ostvarenu u 2002. godini. Riječ je o inovaciji na cargo crpki za tankere, a uz vrhunsku pouzdanost, jedna od bitnih inovacija na toj crpki njezina je konstrukcija koja omogućuje laku ugradnju u tankere i nadasve laku dostupnost svih njenih dijelova pri održavanju i popravcima. Time se vrijeme potrebno za takve radove smanjilo na jednu šestinu trajanja uobičajenog čekanja brodova u lukama zbog cargo crpki, a ako vlasnici tankera nešto mrze, to su, uz pojavu otimača tankera, svakako neplanirani zastoji u lukama.

Do sada smo isporučili 15 takvih cargo crpki sve za novu flotu zadranske Tankerske plovilbe. Ugrađene su u tri najveća tankera klase Suezmax sagrađena na jednoj kobilici: Alanu Velikom, Hrvatskoj i Donatu koje je Brodosplit sagradio za Tankersku plovilbu, a i ostale su ugrađene na još dva tankera Aframax klase istog brodara. Povratne informacije o radu tih crpki čak su i predobre, jer još uopće nisu traženi dijelovi ni u sklopu redovnog održavanja, a pohvale stižu i na račun efikasnosti, kaže Ivica Mikšić. Na pitanje zašto nije isporučen veći broj takvih crpki i na tankere inozemnih brodara, Mikšić kaže da se tankerska gradnja uglavnom odvija u škverovima na Dalekom istoku, gdje je teško ući izvana i probiti čvrste veze brodara i s njima otprije povezane isporučitelje brodskih opreme. No, TTK upravo zbog takvih odnosa ne mijruje, već redovito nastupa na najvažnijim svjetskim sajmovima proizvođača brodskih opreme, pa će i ove godine nastupiti u Oslu, Hannoveru, Hamburgu i St. Peterburgu.

U vezi s ugovaranjem drugih poslova Mikšić je istaknuo da je TTK zbog svojih sve širih međunarodnih referencija na tržištu brodskih opreme, gotovo redovito na tzv. ‘makers’ listi relevantnih brodogradilišnih dobavljača. To znači da je u dosadašnjoj izrazitoj konkurenciji na svjetskome brodarskom tržištu i intenzivnom punjenju knjiga narudžbi hrvatskih brodogradilišta, TTK bio uključen u potencijalne dobavljače već u fazi projektiranja broda. No, kako je na području ugovaranja i odabira dobavljača brodskih opreme sveže i nemilosrdnja konkurencija uz razne oblike financijske potpore domaćim i zemaljama naručitelja, TTK je radi upoznavanja i stjecanja povjerenja uglavnom svjetskim brodara bio domaćin posjeta i skeniranja imena poput talijanskog Grimaldija, švedskog Stena, nizozemskog Karla Böttner, nizozemskog Big Lifta i SBM-a te brodara iz Norveške, Finske i Rusije.

Uz redovitu prisutnost u gradnjama u svim domaćim brodogradilištima, na kojima uživa status indirektnog izvoznika, TTK 50 posto svoga brodskog programa isporuči i kao direktan izvoznik, sukladno narudžbama svjetskih brodara, pa je oprema već isporučivana u Njemačku, Dansku, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Italiju, Grčku, Poljsku, Rusiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Indoneziju, Singapur, SAD, Čile i Australiju kao i u zemlje neposrednog susjedstva.

Kako smo se nametnuli na makers-listama, brodovlasnici-naručitelji htjeli su se i osobno uvjeriti u naše mogućnosti, ne samo u proizvodnju nego i u našu općenitu sposobnost. To znači i našu servisnu službu, spremnost tvrtke na reagiranje u izvanrednim slučajevima bez obzira na udaljenost kao i našu povezanost i zastupljenost u svim svjetskim slučajevima s partnerima diljem svijeta. A kad i to zadovoljimo, ne znači uvijek da ćemo dobiti posao izrade naše opreme za njihove brodove.

Mnogi od njih će i dalje preferirati svoje domičine dobavljače, čak i ako su skuplji, jer im to njihove države nadoknade kroz razne vidove subvencija. Zato mi tu moramo biti spremni na razne dodatne aranžmane i popuste, od produljenih garancija ili davanja paketa rezervnih dijelova po cijeni isporučene opreme, samo da bismo dugoročno ostali u poslu ili osvojili novoga kupca. Naravno, osnovni preduvjet za takvu poslovnu politiku jest neupitnost kvalitete i rokova isporuke, a u tu svrhu stalno moderniziramo proizvodnju. Tko u tom poslu na trenutak stane, zaostao je, a onda se izuzetno teško vratiti, kaže Ivan Mikšić.

Kako bi sve to i proveo u praksi, TTK, suočen s manjkom kvalitetnog kadra na tržištu rada, stigla je 18 učenika i studenata. Među njima su tri studenta strojarstva, četvoriča radnika TTK-a koji uz rad studiraju strojarstvo, dok se 11 srednjoškolaca stigla za tražena metalna zanimanja te posebno za tzv. NUAS program, to jest numeričko upravljanje alatnim strojevima. Samo visokoobrazovani kadar, ističe Mikšić, jamstvo je da će TTK moći pratiti sve zahtjevne narudžbe brodogradilišta, jer TTK ne radi gotove proizvode za skladište, već po narudžbi.

Dodatna prilika za TTK je i stupač na snagu sve strožih međunarodnih odredbi o sigurnosti plovilbe, primjerice onih iz međunarodne konvencije MARPOL, što za TTK konkretno znači osuveređivanje postojeće i isporuku najsuverenije sigurnosne brodskih opreme. Ti novi propisi posebnu pozornost posvećuju otklanjanju i najmanjih rizika od eksplozije, s obzirom na to da je riječ o plovilima koja prevoze zapaljive i eksplozivne materije. Sigurnosne mjere su, unatoč brojnim certifikatima koje i mi kao proizvođači ispunjavamo, drastične i nastoje spriječiti i najmanje propuštanje takvih tereta u bilo kojem dijelu sustava, pa se sada traži udvostručenje sigurnosnih elemenata i spojeva. Mi to svakodnevno pratimo i spremno reagiramo već od samog projektnog dijela proizvodnje sve do naknadnih dogradnji i izmjena na već isporučenoj opremi, kazao je Mikšić.

U krizi i oni koji dosad nisu kupovali kod diskontera mijenjaju navike zbog nižih cijena. ‘Doista smo zadovoljni rastom prometa’ – kažu u Lidl Hrvatska ne precizirajući o kojem se porastu radi. U Lidl-u, Kauflandu i sličnim lancima cjelokupni ili najveći dio asortimana temelji se na robnim markama.

Fast food kompanije profitiraju od toga što ljudi manje zalaze u skuplje restorane. Uspoređno s globalnim rastom, i u McDonald’su Hrvatska kažu da u 2009. bilježe nastavak rasta prodaje i broja gostiju. Nastavljaju s dodatnim ulaganjima i otvaranjem novih radnih mjesta.

Dobitnici u krizi su sigurno jeftinije robne marke. U Mercatoru tako bilježe rast prodaje svoje trgovačke marke i proširuju njezinu ponudu, a prodaja robnih marki najviše raste u Slavoniji. Potrošnja robnih marki ovisi i o reklamnim kampanjama koje su aktivnije u posljednje vrijeme.

Izrazito raste potražnja za uslugama savjetnika i projektnika kojima se smanjuju troškovi. Sve se više traže i restrukturiranje i reorganizacija ili prodaja neosnovnog poslovanja. Zakonski obve- zne usluge poput računovodstva i revizije, kao ni dobar porezni savjet, ne osjećaju posljedice krize.

Kako se kriza kotrlja i produbljuje, raste potražnja i za stečajnim upraviteljima. Na cijeni će biti posebno oni koji iza sebe imaju koju uspješnu reorganizaciju, no prema podacima sa sudova posla za stečajne upravitelje bit će tek 6-8 mjeseci nakon vrhunca krize.

Kako se povećava broj nezaposlenih, tako raste interes za uslugama agencija za privremeno zapošljavanje. Dosad su te usluge bile rezervirane uglavnom za niže kvalificirane radnike, no sada će poslodavci na ovaj način moći doći do većeg izbora radne snage na tržištu.

Skinner ponosno izjavljuje da je njegov fast food lanac ‘otporan na recesiju’. Odmah su se u isti red svrstali proizvođači kozmetike, videoigrica, cigareta, hrane…

Ipak, poslovica ‘dok nekome ne smrke, drugome ne svane’ vrijedi i dalje. Oni koji stoje čvrsto na zemlji reći će da su dobitnici krize svi koji ostanu na istoj razini, ali Lider je pokušao pronaći i one koje je sunce uistinu obasjalo. Među biznisima kojima u teškim vremenima ide dobro prednjače hard diskonteri, robne marke, lanci brze prehrane, uglavnom low cost varijante većine proizvoda i usluga. Za ilustraciju kulturne razlike, u McDonald’su Hrvatska tek stidljivo kažu da su ‘i u 2009. nastavili s uspješnim rezultatima koji pokazuju nastavak rasta prodaje’. Inače, McDonald’s je najavio širenje u Europi i otvaranje 240 podružnica u kojima će zaposlit 12 tisuća zaposlenika.