Njihovih proizvoda i na prelazak na tržišno orijentiranu proizvodnju. Mavrović bi u tome mogao odigrati ulogu kudikamo važniju nego svi ministri poljoprivrede u posljednjih i idućih 20 godina zajedno.
Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević upisala se na podužu listu predlagatelja antirecesijskih mjera i to s osnovnim stavom da teret krize valja ravnomjerno podijeliti između Vlade, poslodavaca i radnika. Kontradiktorna kao i obično, Knežević tako smatra da Vlada treba u proračunu osigurati sredstva za fond za pomoć tvrtkama osobito pogođenima krizom, ali istodobno i zakonom omogućiti Fini da automatski blokira račun i proveđe ovru dužnicima koji ne plaćaju dulje od 60 dana. Zahtijeva da se menadžerima smanji plaća, ali ne i radnicima. Ipak poslodavcima predlaže da se tijekom krize ne koristi prekovremeni rad kako bi se očuvala radna mjesta i tome slično.
IGH je sklopio ugovor o izradi Prostorno-prometne studije grada Rijeke i Primorsko-gorske županije u vrijednosti od 8,3 milijuna kuna, što nije velika vrijednost sada, ali bi IGH-u mogla dugoročno donijeti mnogo, mnogo više. Studija, naime, treba precizno utvrditi kako će se u idućih 30 do 50 godina razvijati riječka prometna infrastruktura (cesta, mostovi, željeznica, luka, zračni promet, kontejnerski promet…) pa IGH može odmah i planirati koje će projekte izvoditi.
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec iznenadio je svojom pojavom novinare koji su se u petak skupili kod ministra financija Ivana Šukera, koji ih je sazvao da bi iznio koliko su pojedina ministarstva sprema smanjiti potrošnju u rebalansiranom proračunu. Polančec je došao pred novinare da bi porekao kako Vlada razmišlja u povećanju PDV-a i uvođenju trošarina na mobilne usluge. To su, rekao je Polančec, predložili neki članovi Ekonomskog vijeća, ali je Vlada to odbila. Za svaki slučaj, da bi bilo uvjerljivije, tu se našla i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, čija je uloga bila da potvrdi kako Polančecove prijašnje izjave stvarno nisu stajalište Vlade. Procjenjuje se da će i s 4i milijarde kuna manje potrošnje u ministarstvima i javnim poduzećima u proračunu i nakon rebalansa manjak iznositi 6 milijardi kuna.