Ono što bi Vabi omogućilo dodatni iskorak je vjerojatno pripajanje Slatinske banke, o čemu se nagađa već neko vrijeme. Čičak kaže da obje uprave blisko surađuju i da će do spajanja vrlo vjerojatno doći, ali se sa sigurnošću ne može reći hoće li to biti još ove godine. Time bi Vaba (ili kako god se bude zvala ta nova banka) učinila novi skok na bankovnom tržištu vrlo brzo se približivši magičnoj brojci od jedan posto udjela na domaćem bankovnom tržištu, što je status kojim se može pohvaliti malo koja banka u pretežitom hrvatskom vlasništvu.
Osnovni razlog za ovaki rast je dobar koncept banke. Ona je od početka temeljena na domaćim resursima i pozicioniranju u regiji, što se pokazalo kao vrlo dobar strateški potez – kaže Čičak.
Tako u Vabi na strani kredita dominiraju korporativni klijenti na koje otpada 60 posto portfelja, a ostatak čine krediti građanstvu, dok je situacija na strani depozita obrnuta – 60 naprema 40 posto u korist stanovništva. Vaba je od samog početka snažno usmjerena na dvije domicilne županije – Varaždinsku i Međimursku te se nastoji nametnuti kao lokalna banka čiji su glavni klijenti mali i srednji poduzetnici iz toga, po gospodarskim prilikama, najrazvijenijeg kraja u Hrvatskoj.
Budući da u tom kraju vladaju nešto drugačije prilike nego u ostatku zemlje i prisutna je jaka svijest o pripadnosti regiji, Vaba se uspjela isprofilirati i kao pružatelj usluga za lokalnu upravu i samoupravu. Dobro bi bilo uz prethodnu rečenicu dodati i pridjev ‘jedini’, no to se podrazumijeva jer hrvatski zakoni dopuštaju jedinicama lokalne samouprave da imaju račun otvoren u samo jednoj poslovnoj banci. A u ovim dvjema županijama to je već nekoliko godina Vaba sa svojim programom Cash-poola. Vaba to čini za gotovo sve ustanove u svojoj regiji, a dokazanom uspješnošću polako počinje od toga stvarati i vlastiti brend te je vrlo blizu da takav način raspolaganja lokalnim novcem ugovori i s gradovima izvan svojega primarnog fokusa.