Poduzetnici se premalo koriste analizama tržišnog poslovanja

U krizi i oni koji dosad nisu kupovali kod diskontera mijenjaju navike zbog nižih cijena. ‘Doista smo zadovoljni rastom prometa’ – kažu u Lidl Hrvatska ne precizirajući o kojem se porastu radi. U Lidl-u, Kauflandu i sličnim lancima cjelokupni ili najveći dio asortimana temelji se na robnim markama.

Fast food kompanije profitiraju od toga što ljudi manje zalaze u skuplje restorane. Uspoređno s globalnim rastom, i u McDonald’su Hrvatska kažu da u 2009. bilježe nastavak rasta prodaje i broja gostiju. Nastavljaju s dodatnim ulaganjima i otvaranjem novih radnih mjesta.

Dobitnici u krizi su sigurno jeftinije robne marke. U Mercatoru tako bilježe rast prodaje svoje trgovačke marke i proširuju njezinu ponudu, a prodaja robnih marki najviše raste u Slavoniji. Potrošnja robnih marki ovisi i o reklamnim kampanjama koje su aktivnije u posljednje vrijeme.

Izrazito raste potražnja za uslugama savjetnika i projektnika kojima se smanjuju troškovi. Sve se više traže i restrukturiranje i reorganizacija ili prodaja neosnovnog poslovanja. Zakonski obvezne usluge poput računovodstva i revizije, kao ni dobar porezni savjet, ne osjećaju posljedice krize.

Kako se kriza kotrlja i produbljuje, raste potražnja i za stečajnim upraviteljima. Na cijeni će biti posebno oni koji iza sebe imaju koju uspješnu reorganizaciju, no prema podacima sa sudova posla za stečajne upravitelje bit će tek 6-8 mjeseci nakon vrhunca krize.

Kako se povećava broj nezaposlenih, tako raste interes za uslugama agencija za privremeno zapošljavanje. Dosad su te usluge bile rezervirane uglavnom za niže kvalificirane radnike, no sada će poslodavci na ovaj način moći doći do većeg izbora radne snage na tržištu.

Skinner ponosno izjavljuje da je njegov fast food lanac ‘otporan na recesiju’. Odmah su se u isti red svrstali proizvođači kozmetike, videoigrica, cigareta, hrane…

Ipak, poslovica ‘dok nekome ne smrke, drugome ne svane’ vrijedi i dalje. Oni koji stoje čvrsto na zemlji reći će da su dobitnici krize svi koji ostanu na istoj razini, ali Lider je pokušao pronaći i one koje je sunce uistinu obasjalo. Među biznisima kojima u teškim vremenima ide dobro prednjače hard diskonteri, robne marke, lanci brze prehrane, uglavnom low cost varijante većine proizvoda i usluga. Za ilustraciju kulturne razlike, u McDonald’su Hrvatska tek stidljivo kažu da su ‘i u 2009. nastavili s uspješnim rezultatima koji pokazuju nastavak rasta prodaje’. Inače, McDonald’s je najavio širenje u Europi i otvaranje 240 podružnica u kojima će zaposliti 12 tisuća zaposlenika.

Zadnjih par mjeseci pokazalo se da ima samo nekoliko jasnih dobitnika. Fast food kompanije strašno profitiraju od toga što ljudi žele jeftinije ručati. Druga su vrsta dobitnika diskonteri, koji imaju imidž najjeftinijih na tržištu, a često i jesu, pa ljudi iz srednjeg sloja koji inače ne kupuju kod diskontera, sada kupuju. U krizi nastaje ‘cooconing’ trend. Ljudi više ostaju kod kuće, kuhaju sami te se i više druže kod kuće. Svi proizvodi koji to podržavaju.

Ni u vrijeme krize žene se ne žele odreći kozmetike. Poznati ‘efekt crvenog ruža’ javlja se upravo u krizama kada se ljudi okreću malim zadovoljstvima kojima se podiže samopouzdanje. U Lorealu Adria smatraju da, kada se podvuče crta, ni na kraju krizne 2009. neće biti potresa.

Pod pritiskom recesije sve više ljudi kuha i jede kod kuće. Trpe gostiteljski objekti, ali ne i proizvođači prehrambenih proizvoda kao što su brašno, ulje, margarin čija prodaja posljednjih mjeseci raste i do 20 posto. Kriza bi stoga mogla postati dobar saveznik proizvođačima ‘bazične’ hrane.

Direktna prodaja raste u doba krize jer nudi praktičan način kupnje te mogućnost dodatne zarade. Zahvaljujući lakšoj strukturi troškova od maloprodaje može ponuditi nižu cijenu. U Avonu kažu da su u prva dva mjeseca 2009. zabilježili dobre rezultate uz ulaganje u jaku medijsku kampanju.

S obzirom na to da će banke morati svake godine revalorizirati vrijednost poslovnih, a svake treće godine vrijednost stambenih nekretnina pod hipotekom, zanimanje bankarskog procjenitelja bit će jedno od traženijih. Savjet dobrog odvjetnika uvijek je na cijeni, a u krizi vrijedi još više.

Prema predviđanjima potražnja za OTC lijekovima mogla bi se smanjiti dok će za onima na recept rasti. Kao ni na hranu kriza ne utječe ni na potrošnju lijekova, a sve više ljudi posljedice ekonomske krize rješava upravo – lijekovima. U Belupu kažu da su nakon antibiotika (7 posto), najviše rasli psihofarmaci (3 posto).

Dosadašnji turistički sajmovi upućuju na povećanu potražnju za obiteljskim smještajem. Umjesto skupljega hotelskog smještaja europski srednji sloj mogao bi se okrenuti privatnom smještaju. Posebno dobro bi mogli proći Istra i Primorje koji su bliže europskim tržištima, čime se smanjuje i trošak putovanja.

To su npr. gotove juhe i jela, ali i slatkiši i – nevjerojatno – alkoholna pića – kaže Vladimir Preveden, direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera. Govoreći o dobitnicima krize, Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu, ističe razliku između apsolutnih i relativnih dobitnika.

Apsolutni dobitnici su oni kojima posao poraste u vrijeme krize, primjerice stečajni upravitelji, financijski i pravni savjetnici za reorganizaciju, zalagaonice, prodavaonice nebrendirane robe i sl. Ipak, oni su prilično mala skupina tvrtki u ukupnom gospodarstvu – kaže Krešić, dodajući da su znatno veća skupina oni koji u krizi izgube nešto na prometu, ali su relativno manje pogođeni od prošjeka – proizvodnja i prodaja hrane, većina robe široke potrošnje, usluge vezane uza zdravstvo, komunalne tvrtke, proizvodnja i distribucija energenata, telekomunikacije itd.

Upravo raznoraznim savjetnicima, kao i računovođama i revizorima, u vrijeme krize poslane nedostaje.

Nama je kao strateškim savjetnicima već od jeseni strašno porasla potražnja za projektima u kojima se sustavno smanjuju troškovi, a sada je jako traženo i restrukturiranje – kaže Preveden.

Krešić također očekuje veću potražnju za uslugama.