Studenti volonteri iz Kine, Rumunjske, Grčke i Kanade poučavaju splitske udruge

Dok se cijela poslovna scena zatresla pred navalom recesije, mladi studenštinski kadar zasukao je rukave i uvidio da je najbolje uzdati se u se i u svoje kljuse. Tako je u organizaciji lokalnog odbora udruge AIESEC Split sredinom siječnja počela realizacija hvalevrijednog projekta pod nazivom NGO 4 NGO’s. U hrvatskom prijevodu Udruga za udrugu, projekt s vrlo konkretnim ciljem – kroz radionice i predavanja na teme ljudskih resursa, marketinga i projektnog menadžmenta znanja poboljšati rad domaćih udruga. Kroz te bi radionice članovi drugih udruga trebali usvojiti vještine i tehnike koje im nedostaju u radu.

Ideja nije nastala u Splitu, već je ‘uzezena’ od inozemnih podružnica. Smisao je projekta pomoći nekoj od splitskih udruga na način da se iskoristi AIESEC-ova globalna mreža razmjene studenata, te da u suradnji s inozemnim studentima članovi udruge nauče kako se bolje predstaviti tržištu, građanima ili ciljanoj skupini – objašnjava Petar Šiško, student druge godine splitskoga Ekonomskog fakulteta te član projektnog tima zaduženog za odnose s javnošću.

Rad na projektu studenti su počeli još u svibnju prošle godine osnivanjem Organizacijskog odbora što je, navode, uobičajena praksa unutar AIESEC-a. Otad smo redovito kontaktirali udruge i predstavljali im svoj projekt da bismo se naposljetku odlučili za četiri udruge koje danas sudjeluju u projektu. To su Most, Info Zona, Help i Udruga Split-zdravi grad – ističe voditelj projektnog tima Srđan Turudić, apsolutent Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Projekt je, kažu studenti, u punom zamahu, a trajat će do 23. ožujka. Inozemni studenti koji su se pridružili splitskom timu došli su iz Kine, Rumunjske, Grčke i Kanade. Na tjedan za pripreme i radionice ti praktikanti ulože tridesetak sati, u kojima sve rade i pripremaju timski u želji da svoje znanje i dosadašnje radno iskustvo ulože u kreiranje zanimljivih i lako razumljivih radionica i predavanja za članove četiriju splitskih udruga.

S praktikantima često održavamo sastanke na kojima razgovaramo o dosadašnjem radu, raspravljamo o tome kako radionice još poboljšati, raspitujem se o njihovim utiscima o Splitu, mogućim problemima i daljnim aktivnostima – priča Turudić.

Projekt je, ističu organizatori, dosad polučio dobre rezultate. Naime, odabrane splitske udruge svjesne su da dosadašnji način rada ima svoje mane i da u određenim segmentima poslovanja ne idu ukorak s inozemnim udrugama. Projektno iskustvo im je, kažu iz udruge, pomoglo da usvoje neke vrlo korisne vještine. Na primjer, kako se bolje predstaviti tvrtkama ili institucijama o čijoj…

Na najviše poteškoća organizatorski je tim naišao kod kontaktiranja splitskih tvrtki i poduzetnika u vezi sa sponzorstvom projekta. Naime, gospodarstvenici nisu imali previše razumijevanja za ovu inicijativu. To je možda i vrijedno saznanje o tome da društvena odgovornost, odnosno Corporate Social Responsibility kao koncept angažmana profitnog sektora, nije posve zaživio u Hrvatskoj – smatra član projektnog tima zadužen za odnose s javnošću Petar Šiško. Iz ovog primjera može se zaključiti da se kod domaćih kompanija sponzorstva i donacije još uvijek smatraju samo korisnim odbitkom od poreza i ovise jedino o razumijevanju uprave i njihovoj dobroj volji.

U svijetu je, s druge strane, sudjelovanje u projektima nevladinih udruga čak i stvar prestiža. Tako se velike svjetske tvrtke često čak i natječu u tome koja će više uložiti kroz donacije i sponzorstva ulaganjem u kulturu, studentske projekte kao i u projekte različitih udruga, čiji je cilj podizanje društvene i kulturne svijesti i obrazovanja svojih građana.

Organizirali smo razgledavanje grada s gradskim vodičem, pokazali smo im noćni život i organizirali zabavu dobrodušlice. Činimo sve da im boravak u Splitu bude što ugodniji i da iz Hrvatske odu s lijepim uspomenama. Iskustvo je zaista izvanredno, takav doticaj s kulturom s tri kontinenta ne događa se svaki dan. Njihova iskustva i različiti pogledi na istu stvar zaista polučuju nečim novim i korisnim za sve nas – kaže Turudić.

Studenti drže da u domaćim poslovnim krugovima još nije osviještena uloga neprofitnih i nevladinih udruga, njihov doprinos i korist za društvo. Upravo zbog toga, nastavlja Turudić, njihov je projekt višestruko važan. Često udruge imaju odlične projekte ali je javnost ili slabo informirana ili nedovoljno zainteresirana, kao i poslovni subjekti.

Naš projekt upravo i želi to promijeniti uz vrednovanje koristi rada i djelovanje udruga – dodaje Šiško. Ipak optimistični, studenti vjeruju da će se prilike promijeniti te da će se udruge i nevladine organizacije uskoro naći na zašluženome mjestu, među onima koji unapređuju društvo te da su prije svega u službi građanima. S druge strane, koliko zapadno društvo vrednuje doprinos udruga potvrđuje i činjenica da na stotine takvih organizacija djeluje kao savjetodavni organ Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Fantomsko društvo znanja neće se stvoriti samo od sebe ili jeftinijim ručkom u menzi. U tranzicijskoj fazi našega društva važno je na buduće generacije prenijeti vrijednosti i osvijestiti njihovu ulogu u njemu – zaključuje Šiško.