Hr anite li se pametno?

Do 10 posto, Tutić kaže da će proljetna sjetva poskupjeti 31 posto, a u odnosu na proljeće 2007. čak 83 posto.

Inače, proljetna sjetva, u kojoj se siju kulture poput kukuruza, šećerne repe, ječma, soje itd., skuplja je od jesenske zbog većeg utroška zaštitnih sredstava i udjela ručnog rada. Zoran Mudri, direktor vukovarskog Vupika, koji obrađuje površinu od čak 4.500 hektara u proljetnoj sjetvi, kaže da su četiri glavne stavke u proljetnoj sjetvi, u koju Vupik ulaže 80-ak milijuna kuna, gnojivo, zaštitna sredstva, sjeme i rezervni dijelovi te gorivo. Procjenjuje se da Ina od sjetve ostvari prihod od 100 do 120 milijuna kuna.

Bez predujma Petrokemiji i Ini plaća se odmah, odnosno do 60 dana, za razliku od zaštitnih sredstava, koje se može platiti na jesen. Petrokemija je tražila i plaćanje predujma, no sada je ispalo sasvim drukčije. Naime, o ozbiljnosti situacije govori i nedavni dogovor Petrokemije s Ministarstvom poljoprivrede o odgođi plaćanja gnojiva na četiri mjeseca, odnosno četiri posto popusta za one koji plaćaju bez odgode.

Usprkos tome očekujemo pad potrošnje za 10 posto, kaže Mesarić.

Nakon mineralnih gnojiva najveći je sjetveni biznis sjemenska proizvodnja. Njezina je vrijednost u Hrvatskoj 600-tinjak milijuna kuna, a pribrojimo li i više od 200 milijuna kuna uvoznog sjemena, ukupna vrijednost doseže 800 milijuna kuna. Uračuna li se i kukuruz za izvoz, vrijedan 330 milijuna kuna, s njim će, uz uvoznike, hrvatske tvrtke poput BC instituta, Poljoprivrednog instituta Osijek ili Pioneera te drugih manjih ostvariti prihod od 1,12 milijardi kuna. Kako će, primjerice, kukuruz biti znatno smanjen, očekuje se da će se poljoprivrednici okrenuti sijanju soje. Andrić pretpostavlja da će soju sijati veći proizvođači, poput Agrokorova PIK-a Vinkovci i Belja te Pipuničevog Novog agrara. Njihovo je sjemenje certificirano, pa mogu očekivati dobar prinos jer se može očekivati da neće štedjeti na ostalim stavkama. No Andrić misli da bi ove godine mali poljoprivrednici mogli rabiti mnogo tzv. tavnanske soje, koja nije certificirana.

Pad prodaje ne prijeti samo mineralnim gnojivima, i prodaja sjemena mogla bi malo pasti. No ona će, kaže direktor BC instituta iz Dugog Sela Danijel Škoro, ipak ostati na prosječnoj razini jer je 2008. inače bila najbolja godina. Sigurno je da će kukuruz s prošlogodišnjih 400 tisuća hektara ove godine spasti na nešto više od 300 tisuća hektara jer su mali poljoprivrednici očekivali veliku zaradu, koja je izostala. Suncokret bi se moglo zasijati na 40 tisuća hektara, kao i soja, a šećerna repa na 30 tisuća. Ječam i zob trebali bi biti zasijani na po 20 tisuća, a ostalo je krmno bilje i povrće.

Na tržištu sredstava za zaštitu bilja, čiji su proizvođači treći u lancu onih koji žive od sjetve, bitku biju velike strane kompanije poput Syngente, Bayera, BASF-a i DOW AgroScience Vertriebsgesa. Domaće tvrtke Chromos Agro, Veterina ili Herbos uspjeli će nešto uprihodovati od 400 milijuna kuna, koliko se pretpostavlja da će se ukupno potrošiti za proljetnu sjetvu.

Kad je riječ o poljoprivrednoj mehanizaciji, primjerice usluzi kombajniranja, ona bi mogla biti 600 kuna po hektaru. Isto je i s ostalim mehanizacijom, kao i s prijevozom, osim za velike kombinate, u kojima prijevoznici dobivaju od dvije do četiri lipa po kilogramu. Pružanje usluga mehanizacije, računa li se da je najviše malih poljoprivrednih gospodarstava, koja u 90 posto slučajeva unajmljuju stroj(eve) i koja imaju otprilike pola površina predviđenih proljetnom sjetvom, stajat će između 250 i 300 milijuna kuna.

Iznajmljivanje državne zemlje stoji od 500 do 800 kuna po hektaru, a privatne zemlje od 1.000 do 1.500 kuna. Kako nema podataka koliko je državnog zemljišta iznajmljeno, da ne govorimo o privatnom, prema neštošenim procjenama u zakupu je 300-tinjak tisuća hektara zemlje. Za taj biznis lokalna uprava s privatnicima ubere 300-tinjak milijuna kuna, no veliko je pitanje koliko je od toga, pogotovo kod privatnika, prijavljeno. Dođa li se tomu da se, prema podacima Hrvatskog sjemena, angažira 70-ak tisuća ljudi čija je prosječna bruto plaća 4,5 tisuća kuna, onda se svim tim brojkama koje se vrte oko proljetne sjetve mora pridodati još 300-tinjak milijuna kuna. Prema preliminarnim podacima Hrvatskog uređa za osiguranje za četvrto je tromjesečje 2008. ukupna zaračunata bruto premija osiguranja usjeva i nasada bila veća od 105 milijuna kuna. Najveći dio košća uzelo je Croatia osiguranje, 89 milijuna kuna. No i tu bi se moglo, prema riječima Saše Smreka, šefa Odjela za osiguranje usjeva i nasada CO-a, smanjiti osiguranje za proljetnu sjetvu zbog pada cijena žitarica.

Iako će, prema svemu sudeći, malo poljoprivrednih površina ostati nezasijano, kriza će, očito, istopiti zaradu svim igračima uključenim u biznis s proljetnom sjetvom.