U Švicarskoj porezni obveznici koriste kantonalnu riznicu kao banku namjerno preplaćujući porez. Naime, za preplaćeni iznos dobiju kamatu od dva posto, a istovremeno švicarske banke nude kamate na štednju od 0,1 do 0,5 posto.
U Hrvatskoj bi se (kad bi do toga došlo) namjerno preplaćeni porez smatrao pogrešnom uplatom zbog čega se na nju ne zaračunava nikakva kamata. Ako hrvatski porezni obveznik pak procijeni da će zbog previsoko određenog predujma preplatiti porez, odmah mora podnijeti zahtjev Poreznoj upravi i zatražiti smaženje predujma. Preplaćeni porez obveznik može iskoristiti za prebijanje budućih obveza ili zatražiti povrat. Zatraži li obveznik povrat preplaćenog poreza, unatoč tomu što je poželjno da tim iznosom prebija buduće obveze, kamata će mu se obračunavati tek od dana kad je zatražio povrat.
Zasad se kamata na preplaćeni porez određuje prema eskontrnoj stopi i iznosi 14 posto. Da je moguća ista situacija kao u Švicarskoj i hrvatskim bi se poreznim obveznicima isplatila pretplata poreza.
