[Poseban prilog].!!

Građani dolaze na pregled pulmologu ili otolaringologu. Tegobe koje su povezane s disanjem kroz nos manje su razlog odlaska k liječniku, točnije rečeno, često ih se zanemari jer ih se ne prepozna kao tegobe. Urođena iskrivljenja nosne pregrade s posljedičnim jednostranim suženjem nosne šupljine razvijaju se proporcionalno rastu čovjeka i za tu su osobu uobičajeno stanje – objašnjava liječnik u Poliklinici Sunce, mr. sc. Damir Miličić. Poliklinike Sunce posjeduju, ističe, velik raspon uređaja i pretraga koji omogućavaju pouzdanu i brzu dijagnostiku. Liječnik specijalist za bolesti uha, nosa i grla, napominje, vrlo će brzo ustanoviti stanje dišnih putova (nosa, nosnih šupljina i sinusa) i početi provoditi najsvršnije liječenje. S uzročnicima bolesti dišnog sustava doista se teško boriti. Dr. Miličić tumači i da je prevenirati akutne probleme, koji su najčešće povezani s upalama dišnih putova, moguće samo izbjegavanjem kontakata s osobama koje imaju znakove upala.

Opasni uzročnici – Mora se voditi računa o uvjetima rada s ljudima, radnome mjestu, kao i o svim vrstama kontakata. No i sami znamo kako je na sve to teško paziti. U proljeće vam savjetujem da ne provocirate organizam neprimjerenom odjećom, preciznije rečeno, ne pothlađujte ga zbog promjene vremena – kaže dr. Miličić. Onečišćenje okoliša, a i pušenje, često se optužuje za bolesti dišnog sustava, a i različite studije neprestano, već desetljećima, pokušavaju dokazati vezu između respiratornih tegoba i (ne)zdravog življenja. Dr. Miličić kaže da su civilizacijske tekovine važan čimbenik sve češće obolijevanja dišnih putova.

Pod tim podrazumijevam zagađenje zraka visokim koncentracijama tvari u zraku nastalih izgaranjem ugljikovodika, nafte i naftnih derivata. Drugi su važan čimbenik centralne klimatizacije s neprimjerenom izmjenom svježeg zraka uz veću mogućnost razvoja gljivica/spora te stalno suhi zrak radi tehnologije grijanja/hlađenja – objašnjava dr. Miličić.

Smatra, međutim, da je duhanski dim čimbenik koji rjeđe izaziva teškoće, a i upitno je, veli, je li problem duhanski dim ili tvari koje se nalaze u njemu nakon njegova kondicioniranja da bi bio što manje štetan. Brojke kojima i protivnici pušenja upozoravaju na štetnost cigareta za zdravlje doista nisu nimalo ružičaste. Primjerice, kronična obstruktivna bolest pluća (KOPB) dugotrajna je upalna bolest dišnih putova koju obilježavaju jutarnji kašalj, iskašljavanje i otežano disanje – u 90 posto slučajeva pogađa dugogodišnje pušače. Stručnjaci upozoravaju da je KOPB nedovoljno prepoznata i nedovoljno dijagnostirana i liječena bolest te da je čak više od 50 posto ljudi nije ni svjesno. Najviše bolesnika javlja se u kasnijem stadiju, što zahtijeva dugotrajno i skupo bolničko liječenje. Stanje je još alarmantnije zna li se da od KOPB-a u Europi na godinu umre oko 300.000 bolesnika, a u Hrvatskoj oko 3.000. Procjenjuje se i da svaki deseti stanovnik Europe ima blaži ili teži oblik KOPB-a. Ta je bolest trenutačno četvrti najčešći uzrok smrti u svijetu, ali procjenjuje se da će 2020. biti odgovorna za više od šest milijuna smrti i popeti se na ljestvici smrtnosti na treće mjesto.

Ništa manje dramatično ne odjekuju u javnosti i vijesti o oboljelima od emfizema. Stanje je to koje stručnjaci opisuju kao trajno proširenje zračnih prostora distalno od terminalnih bronhiola, udruženo s razaranjem alveolarnih septi. Postoji nekoliko stanja koja karakteriziraju proširen zračni prostori, ali bez destrukcije stijenki, i njih je pravilnije nazvati prenapuhavanost (hiperinflacija). Takva je definicija emfizema, navode, morfološka, za razliku od definicije bronhitisa koji je karakteriziran kliničkim obilježjima (kašljanje, zaduha).

Emfizem je bolest koja najčešće ide ukorak s kroničnim bronhitisom, a razlog je, smatraju brojni znanstvenici – ponovno pušenje. Zagovornici života bez cigaretnog dima svoju tezu da je pušenje nezdravo i usko povezano s pojavom te bolesti vide i u dijagnozi kontroverzne pjevačice Amy Winehouse. I ona, naime, boluje od emfizema pluća, kronične bolesti koja dovodi do gubitka daha; prema liječničkim nalazima koji su procurili u javnosti, trenutačno upotrebljava samo 70 posto kapaciteta svojih pluća. Nastavi li uzimati crack i pušiti, tvrde, potpisala si je smrtnu presudu. Neće joj, zacijelo, pomoći ni bude li pila sok od rajčice (nedavno je u časopisu American Journal of Physiology objavljeno istraživanje prema kojemu bi sok od rajčice mogao smanjiti rizik za razvoj emfizema kod pušača. Za zaštitno djelovanje tog soka zaslužan je likopen, snažan antioksidans koji je već prije dokazano blagotvorno djelovanje na zdravlje).

Ni malo utješno ne zvuče ni rezultati netom objavljena istraživanja znanstvenika Alireze Sadeghnejad, Jill Ohar, Eugenea Bleeckera i njihovih kolega s Wake Forest School of Medicine na Sveučilištu Saint Louis prema kojima geni imaju veliki utjecaj na razvoj opakih bolesti dišnog sustava. Promatrali su gen poznat pod nazivom ADAM33 kod gorljivih pušača i zaključili da unatoč tome što je za gotovo 90 posto slučajeva oboljenja od kronične opstruktivne bolesti pluća krivo pušenje, samo 25 posto kroničnih pušača tu će bolest i razviti. Naravno, oboljet će oni s genetskim predispozicijama zabilježenim na genu ADAM33. Znanstvenici doista traže svakojake veze između bolesti i njezinih uzroka, pa tako, primjerice, istraživanje američkih znanstvenika objavljeno u veljači uvjerava da je mnogo vjerojatnije da će djeca rođena u sezoni peludi oboljeti od astme od svojih vršnjaka koji nisu rođeni između veljače i ožujka i kasnoga kolovoza i ranog siječnja. Ipak, prilično uvjerljivo zvuči studija znanstvenika Centra Langone Medical na Sveučilištu u New Yorku prema kojoj ozon ima ulogu u stvaranju bolesti dišnih putova. Pratili su tako po najmanje gotovo 450.000 ljudi punih 18 godina i zaključili da onima koji žive u mjestima s visokim koncentracijama smoga prijeti 30 posto veća opasnost od smrti zbog bolesti dišnog sustava od sretnika koji žive u čistijim krajevima.