Prepoznata i nedovoljno dijagnostirana i liječena bolest te da je čak više od 50 posto ljudi nije ni svjesno. Najviše bolesnika javlja se u kasnijem stadiju, što zahtijeva dugotrajno i skupo bolničko liječenje. Stanje je još alarmantnije zna li se da od KOPB-a u Europi na godinu umre oko 300.000 bolesnika, a u Hrvatskoj oko 3.000. Procjenjuje se i da svaki deseti stanovnik Europe ima blaži ili teži oblik KOPB-a. Ta je bolest trenutačno četvrti najčešći uzrok smrti u svijetu, ali procjenjuje se da će 2020. biti odgovorna za više od šest milijuna smrti i popeti se na ljestvici smrtnosti na treće mjesto. Ništa manje dramatično ne odjekuju u javnosti i vijesti o oboljelima od emfizema. Stanje je to koje stručnjaci opisuju kao trajno proširenje zračnih prostora distalno od terminalnih bronhiola, udruženo s razaranjem alveolarnih septi. Postoji nekoliko stanja koja karakteriziraju proširen zračni prostori, ali bez destrukcije stijenki, i njih je pravilnije nazvati prenapuhavanost (hiperinflacija). Takva je definicija emfizema, navode, morfološka, za razliku od definicije bronhitisa koji je karakteriziran kliničkim obilježjima (kašljanje, zaduha).
Emfizem je bolest koja najčešće ide ukorak s kroničnim bronhitisom, a razlog je, smatraju brojni znanstvenici – ponovno pušenje. Zagovornici života bez cigaretnog dima svoju tezu da je pušenje nezdravo i usko povezano s pojavom te bolesti vide i u dijagnozi kontroverzne pjevačice Amy Winehouse. I ona, naime, boluje od emfizema pluća, kronične bolesti koja dovodi do gubitka daha; prema liječničkim nalazima koji su procurili u javnosti trenutačno upotrebljava samo 70 posto kapaciteta svojih pluća. Nastavi li uzimati crack i pušiti, tvrde, potpisala si je smrtnu presudu. Neće joj, zacijelo, pomoći ni bude li pila sok od rajčice (nedavno je u časopisu American Journal of Physiology objavljeno istraživanje prema kojemu bi sok od rajčice mogao smanjiti rizik za razvoj emfizema kod pušača. Za zaštitno djelovanje tog soka zaslužan je likopen, snažan antioksidans koji je već prije dokazano blagotvorno djelovanje na zdravlje). Ni-malo utješno ne zvuče ni rezultati netom objavljena istraživanja znanstvenika Alireze Sadeghnejad, Jill Ohar, Eugenea Bleeckera i njihovih kolega s Wake Forest School of Medicine na Sveučilištu Saint Louis prema kojima geni imaju veliki utjecaj na razvoj opakih bolesti dišnog sustava. Promatrali su gen poznat pod nazivom ADAM33 kod gorljivih pušača i zaključili da unatoč tome što je za gotovo 90 posto slučajeva oboljenja od kronične opstrukтивne bolesti pluća krivo pušenje, samo 25 posto kroničnih pušača tu će bolest i razviti. Naravno, oboljet će oni s genetskim predispozicijama zabilježenim na genu ADAM33. Znanstvenici doista traže svako-jake veze između bolesti i njezinih uzroka, pa tako, primjerice, istraživanje američkih znanstvenika objavljeno u veljači uvjerava da je mnogo vjerojatnije da će djeca rođena u sezone peludi oboljeti od astme od svojih vršnjaka koji nisu rođeni između veljače i ožujka i kasnoga kolovoza i ranog siječnja. Ipak, prilično uvjerljivo zvuči studija znanstvenika Centra Langone Medical na Sveučilištu u New Yorku prema kojoj ozon ima golenu ulogu u stvaranju bolesti dišnih putova. Pratili su tako po-najanje gotovo 450.000 ljudi punih 18 godina i zaključili da onima koji žive u mjestima s visokim koncentracijama smoga prijeti 30 posto veća opasnost od smrti zbog bolesti dišnog sustava od sretnika koji žive u čistijim krajevima.
Prijevoznici konačno moraju preko svojih stručnih predstavnika sudjelovati i u vanjskopolitičkim odlukama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture donošenjem programa rada mješovitih komisija, i to tako da se strogo definira tko su legitimni predstavnici prijevoznika u toj komisiji, a ne da članove određuje Uprava. Ako se na vrijeme provedu mjere da bi se utjecalo na nelojalnu konkurenciju iz inozemstva, povećat će se utjecaj domaćih prijevoznika na izvozne potencijale.
