Vlasnik zagrebačkoga Cyberdinea gomilu je novca potrošio na reklamu, ali bez rezultata. No nakon što je postao glavni sponzor Europske pikado-unije, na turnire se počelo postavljati njegove uređaje – i posao je krenuo. Sada proizvodnju seli u novi pogon i pokreće 24-satni satelitski TV kanal za pikado.
Baš ništa ne upućuje na to da se u skučenim prostorijama i uskim hodnicima zagrebačke tvrtke Cyberdine proizvodi iznimni proizvod – elektronički pikado – kojim je Mate Vukoja, vlasnik tvrtke i izumitelj, osvojio svjetsko tržište. Naime, taj inženjer zavarivanja tvrdi da drži 60 posto svjetskog tržišta u prodati elektroničkog pikada. Uskoro će svoju proizvodnju raštrkanu po Zagrebu preseliti u pogon koji počinje graditi u blizini Vojne bolnice u zagrebačkoj Dubravi. Investicija će premašiti 30 milijuna kuna, a zgrada će se prostirati na tri i pol tisuće četvornih metara. Prije toga Vukoja će u Zadru u lipnju organizirati Svjetsko prvenstvo u pikadu, pokrenuti satelitski TV kanal koji će pokrivati cijeli svijet i 24 sata vrtjeti snimke natjecanja u pikadu, kvizove i edukativne emisije o tom sportu. Program će se emitirati iz Europe, Amerike i Kine, a godišnje unajmljivanje satelita stajat će otprilike 130 tisuća dolara. Iako je konkurenciju, svjetske igrače poput njemačkog Levena, austrijskog Novomatica ili španjolskog CicPlaya, pogurao na marginu, nije joj zadao smrtni udarac jer, kaže, konkurencija mora postojati da bi od nekoga mogao biti bolji.
Moja je konkurencija poput igre mačke i miša: morate poticati lov i održavati neizvjesnost i napetost. Primjerice, kad je Schumacher zasjao na prvo mjesto, zanimanje za Formulu 1 počelo je jenjavati. Zato trebate konkurenciju – reći će Mate Vukoja. Taj bivši Inin inženjer uplovio je u neizvjesne poduzetničke vode još prije 19 godina, na zaprepaštenje svoje supruge koja se ne vjerujući upitala što se mora napraviti da se otkrije nešto doista veliko i bolje od Ine. Na to pitanje Vukoja nije našao odgovor. Jednostavno je mislio da se najbolje stvari prodaju same od sebe. Djelomično je bio u pravu. Sad s odmakom od dva desetljeća kaže da je poduzetništvo upuštanje u milijun nepoznanica. Kad bi vam netko objasnio sve što vas čeka u poduzetništvu, pripovijeda, nikad se nitko u nj ne bi upustio.
U početku samostalnog biznisa elektronički je pikado bio samo jedna od mnogih njegovih poslovnih ideja koja se ni po čemu nije izdvajala od, primjerice, projekta sustava uštede goriva na prekooceanskim brodovima. Ubrzo se pokazalo da je elektronički pikado ono pravo, zlatna koka koja traži samo 20 posto angažmana, a donosi 80 posto profita u usporedbi s ostalim projektima koje se brže-bolje napustilo. Da bi poboljšao performanse pikada, Vukoja je godinu dana promatrao igrače, proučavao njihove pokrete, zapisivao i ‘mozgao’. To zapažanje povezao je sa svojim znanjem kemije, fizike i mehanike i stvorio novi proizvod, poboljšanu varijantu elektroničkoga pikada.
Iako Mate Vukoja nije izumio elektronički pikado, tehnički ga je usavršio, obogatio ga je sofisticiranim materijalima i potencijalno opasnu igru pretvorio u pitomu dječju razbibrigu, ali i u ozbiljno nadmetanje. Materijal u koji se zabije strelica sadrži dodatke zbog kojih je spužvast. Da bi se strelica mogla zabiti u istu rupu milijun puta, materijal se mora raširiti i vratiti u prvobitni oblik. Ta se finesa, koja je patentirana, pokazala ključnom za kvalitetu uređaja. Svi drugi dijelovi također su patentirani jer moraju izdržati i češće igrače.