T-Com i Iskon

Nijedan od 21 alternativnog operatera, među kojima su najjači Optima Telekom i B.net, nije uspio uzdrmati dominantnu poziciju T-Coma na tržištu širokopojasnog pristupa internetu. U igru se, međutim, s ambicioznim planovima uskoro uključuje i slovenski T2.

Tržište širokopojasnog pristupa internetu putem Wimaxa u Hrvatskoj je još u povojima, a čini se da će tako i ostati. Optima Telekom je objavio da je odustao od Wimaxa, iako je to najavljivao kao svoju kapitalnu investiciju, a u H1 kažu da su odustali od koncesije, ali ne i od tehnoloških mogućnosti Wimaxa. Razlog? Teško opravdana isplativost. Wimax je svoju priliku tražio u područjima gdje je teško dostupan ADSL pristup, ali ulazni su se troškovi pokazali prevelikim.

Hrvatsku je zahvatila širokopojasna eksplozija. Najbrže rastući i najprofitabilniji segment telekomunikacijske industrije uhvatio je maha i u fiksnoj i u mobilnoj telefoniji, a o potražnji najbolje svjedoči konstantni dvoznamenkasti rast broja korisnika. Prema zadnjim službenim podacima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) za prvi devet mjeseci 2008. godine, ukupni broj novih širokopojasnih priključaka narastao je 26 posto. Operateri su tako dovedeni u situaciju da im je postojeća bakrena infrastruktura postala pretijesna za sve korisničke želje, pa se okreću gradnji optičke infrastrukture.

S 30 posto kućanstava koja posjeduju širokopojasni priključak, hrvatsko je tržište daleko ispod europskog prosjeka, gdje više od polovine potrošača surfa brzim internetom. I dok taj podatak otkriva da postoji veliki potencijal za širenje, samo površni pogled na postojeće igrače i najhrabrije bi ulagače mogao razuvjetiti od bilo kakvog pokušaja da zauzmu tržišne udjele.

Naime, tržište širokopojasnog interneta, čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu kuna, dijele 22 kompanije koje nude usluge pristupa preko nepokretnih mreža i tri mobilna operatera (Tele2, T-Mobile, Vipnet) koji pristup omogućavaju uz pomoć pokretnih mreža. Čini se da je s obzirom na broj igrača tržište usitnjeno, zapravo vlada samo jedan. T-Com, zajedno s Iskonom, drži čak 87 posto tržišta s 472,6 tisuća ADSL linija, dok sljedeći, Optima Telekom, ima tek 40 tisuća korisnika. Treći i sve ozbiljniji igrač, B.net, dolazi pak iz industrije kabelske televizije i trenutačno nudi uslugu širokopojasnog interneta za 22 tisuće korisnika. Dvoznamenasti rast može zahvaliti činjenici da raspolaže vlastitom mrežom, potpuno neovisnom od T-HT-a, što je upravo najveći uzrok problema ostalih alternativnih operatera.

Unatoč tome, čini se da će bitka na broadband tržištu, gdje se ionako očekuje najjači sraz, postati još oštrija. Naime, Slovenski T2, čiji se ulazak na hrvatsko tržište upravo očekuje, nadvodno je zakupio oko 100 kolokacija u Zagrebu, Varaždinu i Čakovcu, što je prilično ozbiljan tržišni prodor, a ambicija mu je zauzet 25 posto triple play tržišta (internet, telefonija i IPTV).

T2 je u zaključnoj fazi potpisivanja ugovora i naručivanja kolokacija, a detalji će biti poznati nakon zaključivanja pregovora – kažu u najvećem slovenskom alternativnom operateru.

Zasad T-Com i dalje uspijeva zadržati svoju (pre)dominaciju, a ako je suditi prema najavama iz kompanije, u budućnosti bi se mogao još više, prihodima i udjelom, udaljiti od alternativnih operatera. Tijekom ove godine iz T-HT-a najavljuju veća ulaganja u optičku telekomunikacijsku infrastrukturu, što je i logičan potez budući da se procjenjuje da s postojećom infrastrukturom T-Com može zadovoljiti tek 30 posto korisnika.

I dok se u T-Comu kuju planovi vezani uz ulaganja u novu infrastrukturu, u Iskonu su u tijeku završne pripreme za uvođenje usluge digitalne televizije (IPTV-a), koju potrošačima planiraju predstaviti već u travnju ove godine. Inače, Iskon je, prema podacima iz kompanije, samo u protekloj godini udvostručio broj korisničkih linija te povećao ukupne prihode 40 posto, a taj trend planira zadržati i na kraju 2009.

Rastu broja korisnika nadaju se i u Optima Telekomu, u kojem drže da je smanjenje interkonektivskih naknada, koje je nedavno uvela Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, vjetar u leđa za kvalitetnije poslovanje. Smanjenje će sigurno dati daha alternativnim operaterima, ali ne onoliko koliko se moglo procitati da će veliki operateri zbog te intervencije izgubiti. Da su razine današnjih, korigiranih cijena postavljene na početku liberalizacije tržišta, danas bismo mogli pričati o znatnim iznosima – poručio je Goran Jovičić, predsjednik Uprave Optima Telekoma.

No, umjesto da svojom poslovnom strategijom ciljaju na lidersku poziciju, u Optimi će morati braniti postojeću budućnost, budući da im financijski zdravi B.net puše za vratom. Naime, otkako je na domaćem tržištu ponudio usluge širokopojasnog interneta (u sklopu double i triple play paketa), B.net je uspio osvojiti 22 tisuće korisnika, od čega ih 90 posto koristi flat rate, te u samo posljednjem kvartalu ostvariti porast broja korisnika od nešto više od 20 posto.

B.net se, iako sada drži samo oko četiri posto od ukupnog broja širokopojasnih priključaka, oslobođen financijskih briga i plaćanja naknada T-HT-u, nameće kao zanimljiv konkurent ‘mangenta’ divu, posebno uzevši u obzir da i on najavljuje potpun prelazak na optičke vodove. Prošlu je poslovnu godinu (od listopada do rujna) B.net završio s prihodom od 15,4 milijuna eura i milijun eura dobiti prije kamata i poreza (EBIT). T-Com i B.net, osim u širokopojasnom internetu, rivali su i u segmentu distribucije televizijskih kanala, gdje je MAXtv najveći konkurent B.netovoj kabelskoj televiziji. Također, i u segmentu IPTV-a postat će tijesno, a konkurenti će postati Iskon i Amis.

Kao što navode u Amisu, u proteklim 18 mjeseci ukupan broj korisnika povećao im se 230 posto i sada ih je više od 15 tisuća, od čega je 70 posto spojeno na njihovu infrastrukturu. Zbog povećanog broja prebacivanja korisnika na Amisovu mrežu susrećemo se s T-HT-ovim odugovlačenjem da izdvoji lokalnu petlju prema standardnoj ponudi – kaže u Izet Ždralović, direktor Prodaje i marketinga.

Planove alternativnih operatera poput Optime Telekom, Metroneta i H1 usporila je i aktualna kriza s obzirom da je riječ o visoko-zaduženim kompanijama koje se bore za opstanak i imaju sve manje kapitala za daljnje investicije. Iz Metroneta, čije usluge prema podacima od prije nekoliko mjeseci koristi oko 2.500 poslovnih korisnika, nisu željeli odgovoriti koji im je trenutačni broj korisnika i daljnji planovi. Ta se tvrtka prvo ‘specijalizirala’ za poslovne korisnike, potom proširila na rezidencijalne, da bi se opet vratila poslovnima, ali fond Quaestus kao najvećeg dioničara više muče ogromne obveze koje je nagomilao Metronet. Nije poznato ni koliki je tržišni udio H1, s obzirom da, umjesto broja korisnika, kažu da trenutačno 25 posto kućanstava u Hrvatskoj ima mogućnost odabrati H1 Telekom kao pružatelja usluge širokopojasnog interneta te da će do kraja godine taj udio biti 30 posto. U H1, nakon što ga je prošle godine dokapitalizirala Hrvatska poštanska banka, tvrde da prema podacima za prošlu godinu nastavljaju poslovati pozitivno.

Opstanak alternativaca ovisit će isključivo o sposobnosti i mogućnostima ulaganja u nove tehnologije i usluge, dok ih na tom putu, tvrde stručnjaci, ne bi trebali ugrozavati mobilni operateri svojom ponudom broadband usluga. Naime, po svoj će prilici mobilni internet biti vrlo atraktivna opcija, ali prije svega kao nadogradnja postojećem širokopojasnom pristupu internetu.