Home / Financije / Težnji da budete najbolji dajte realan rok da se razvije

Težnji da budete najbolji dajte realan rok da se razvije

Svakodnevno se nalazimo u situacijama koje u nama izazivaju potrebu da koristimo prastaru obrambenu formulu ‘borba ili bijeg’, koja je generacijama naših predaka omogućavala preživljavanje. Najčešće nismo ni svjesni da je primjenjivamo. Problem je u tome što nas, u današnjem načinu života, kemijske reakcije naših obrambenih mehanizama drže u fazi pripravnosti i kad je opasnost već davno iza nas. Neprestano očekivanje udarca koji će nas srušiti na koljena čest je uzrok obolijevanja. Posljedica stalnog stava spremnosti na ‘borbu ili bijeg’ koji nas drži pod pritiskom obori nas napokon uslijed nakupljenog stresa.

Jedan od takvih stavova je i potreba da uvijek reagiramo baš kako treba. U stalnoj težnji savršenstvu, ma koliko svjesni bili činjenice da nam to škodi, lupamo se po glavi nakon svake pogreške i svakog, pa i najmanjeg, gubitka prihramnosti. Ljutimo se sami na sebe što reagiramo procjenjujući jesmo li ili nismo mogli bolje postupiti. Možda je mudrije sjetiti se da je ‘ljudski griješiti, a božanski praštatiti’. No, ako baš želite potruditi se da biste bili najkvalitetniji što možete, postoji način na koji samima sebi pomažemo da ta težnja ne bude stalni izvor frustracija.

Formula za postizanje toga željenog cilja jest uvijek sebi postavljati pitanja, ali i biti spreman odustajati od vlastitoga neprihvatljivog ponašanja na način da odustajemo od svojih obrazaca čim ih osvijestimo, pa i u trenutku kada smo ‘u sukobu’. U tom slučaju u svakoj situaciji sebi postavljajte sljedeća pitanja: ‘Što se zapravo događa?’, ‘Kako se u ovom trenutku osjećam?’, ‘Je li moja reakcija autentična?’, ‘Što mogu dobiti promjenom svoje reakcije?’ Trebat će prilično volje i napora da tijekom događaja u kojem se osjećate na bilo koji način ugroženi sebi i postavite ta pitanja, ali vježba čini čuda. Oprostite sebi kad u tome ne uspijete, ali ne prestajte pokušavati.

Jednako je tako važno, ako ne i važnije, vaše razmišljanje nakon događaja, kad možete uzeti odmak od čitave situacije. Pitajte sebe nakon takvoga neugodnog iskustva ‘Što sam naučio/la iz te situacije?’ Postavite sebi i druga važna pitanja nakon događaja na način da pokušate sami sebi prepričati događaj kao da ste neutralni promatrač. Razmislite koje vlastite postupke odobravate, a koje ne. Kako ste mogli reagirati i zašto niste. Koji je bio okidač za neki od negativnih obrazaca vašeg ponašanja.

No, što god činili, odustanite od samookrivljavanja. Možda nećete otpravite izmijeniti sve ‘krive’ poteze koje ste naučili tijekom odrastanja. Svojim težnjama da budete najbolji što možete dajte realan rok da se razviju. I vježbajte! Vježba je preduvjet uspjeha u mnogim područjima (to dobro znaju golferi koji, bez obzira na svoju kvalitetu, uporno dolaze na ‘driving range’ vježbati udarce, a kad su na igralištu vjeruju svom ‘swingu’).

I kad otkrijete formulu koja daje rezultat, podijelite je s nekim. Naučene lekcije koje ste spremni podijeliti s prijateljima, kolegama, pa i nepoznatima – djeluju dvostruko. Podsjećaju vas na napredak koji ste postigli, ali i na potrebu da se ne vraćate na staro, učvršćujući time novonaučeni način rješavanja problema, konflikata ili situacija s kojima ste suočeni. No, uz učenje idete i korak dalje, jer vam dijeljenje novog znanja daje osjećaj vrijednosti i samopoštovanja.