Kako se zadužujemo

Kreditiranje karticama trenutno je rizično naplativo više od pola milijuna kuna iz kartičnih kredita. Većina banaka više nema gotovinskih kredita za koje je dovoljno biti vlasnik kreditne kartice.

Dijelom i zbog toga većina banaka više nema jednostavnih gotovinskih kredita (na ime) za koje je dovoljno biti vlasnik kreditne kartice. Umjesto toga na meniju je sve češće obročna otplata, do 12 mjeseci. U Zagrebačkoj banci kažu da stalno prilagođavaju ponudu kartica, koju sada sve više kroje prema mogućnostima klijenata. U potražnji primjećuju oprez građana zbog najave pogoršanja ekonomskog stanja, no ponudu po kreditnim karticama neće se uskraćivati, poručuju iz Zabe. Uz pomno upravljanje kreditnim rizicima već prema razvoju recesije prilagođavat će se i ograničenja uporabe kartica. Zbog širenja usluge prodajnom mrežom sve se više korisnika u kupnji robe veće vrijednosti odlučuje na obročnu otplatu bez kamata i naknada, kažu. U PBZ Cardu tvrde da su trendovi u kartičnom kreditiranju (potrošački krediti s otplatom karticom American Express) slični trendovima klasične kartične potrošnje – osjeća se tek neznatno usporavanje. Uvjeti se nisu mijenjali: kamate su 9,98 posto uz jednokratnu naknadu od 1,5 posto iznosa kredita. No i u toj kući naglašavaju da se velik dio potrošnje realizira na 30-ak tisuća prodajnih mjesta na kojima se plaća obročno.

Kreditne su kartice Erste& Steiermärkische banke (u njezinu je vlasništvu Diners) odnedavno okupljene na jednome mjestu, u Erste Card Clubu. U banci kažu da nisu povukli ponudu kredita po kartici Diners Cluba, no rješavaju se na individualan zahtjev, prema ocjeni kreditnog rizika i otplatne sposobnosti. S rastom krize primjećuju i porast zanimanja za kredite, ali i više odobrenih po toj kartici (otprilike dva posto više).

Raiffeisen banka ne nudi gotovinske kredite po karticama Mastercard i Visa jer su to revolving kredite kojima klijenti mogu podići, ograničeni doduše, iznos gotovine uz kamate od 12,5 posto. Limit za potrošnju prema kreditnoj se sposobnosti korisnika određuje individualno. Troškove napravljenje tim karticama može se podmiriti u cijelosti (do 45 dana beskamatno) ili u mjesečnim obrocima, ali najmanje 150 kuna, odnosno pet posto kod Vise i 10 posto troškova na mjesec kod kartice Mastercard.

U Imex banci na kartice se odobravaju samo revolving krediti uz limit određen za svakog klijenta uz kamate od 12,5 posto. No nema posebnog postupka odobravanja kao ni dodatnih troškova, pa su ti krediti zbog jednostavnosti veoma traženi, kažu. U Podravskoj su banci također popularni revolving krediti po kartici Mastercard, kojom klijenti troškove otplaćuju u ratama od pet, 10, 20 ili 33 posto potrošenog iznosa uz odabir datuma otplate. No sve se češće poseže i za običnom karticom Maestro, kojom se također može plaćati uz odgodu i na rate.

Bankari, očito, i dalje ozbiljno računaju s klijentima koji se ne odriču kartica, a kako stvari sada stojte, ‘plastika’ će nam ipak uvelike pomoći da prebrodimo recesiju, koja bi mogla biti znatno dulja nego što mislimo.

EU i konsenzus svih političkih stranaka oko strateškog razvoja zemlje. A upravo to nedostaje. Čini mi se da su antirecesijske mjere palijativne, u dijelovima dobre, ali Vlada još ne shvaća dubinu krize i ne donosi prave odluke – kaže Brkić. Uza sve loš je i ‘tajming’ krize. Dolaze lokalni izbori, a kad se ekonomski ciklus preklopi s onim političkim, ekonomija sigurno stradava, uvjereno je.

No Tonči Tadić, bivši HSP-ovac i bivši saborski zastupnik misli da nije čudno što HDZ kao stranka reagira. Uostalom, lokalni su izbori pa da se ne izjednačava stranka i Vlada, koristi se Predsjedništvo HDZ-a. – Nije nelogično, ali je neobično – kaže. Na pitanje koliko ondje sjedi ljudi koji se imalo razumiju u ekonomiju Tadić kaže da je važnije pitanje ima li Vlada odgovarajuće stručne službe koje će pripremiti podlogu za donošenje pravih odluka.

Još od 90-ih godina stanje je jednako. Čak i kad imate nezavisne stručnjake koji bi dali pametne prijedloge, imate Vladu koja čeka reakciju poslodavaca i sindikata, pa poslodavce koji čekaju reakciju Vlade i sindikata, sindikate koji čekaju da se ostali izjasne. Ako netko u tom krugu i predloži konkretnu ideju, ostali ga sasijeku u korijenu – tvrdi Tadić.

Još je jedan važan detalj. Kada nešto predloži stranka, koliko god to bilo radikalno, to se mišljenje ne mora ostvariti u praksi. Kada nešto kaže predstavnik izvršne vlasti, to je gotova stvar.

Istupima kroz stranku stvara se ‘spin’ da to nije službeni stav Vlade, jer Vlada jedina snosi političku odgovornost i stavlja glavu na panj. Djelujući kroz stranku šalju poruke u javnost ispitujući tako reakcije i pripremajući teren za Vladu. Ključna je karakteristika ove Vlade, više nego bilo koje dosad, medijski spin, dojam koji želi imati u javnosti – kaže Tadić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je najveći problem to što je izbrisana podjela uloga – vrh stranke može i treba davati politički okvir, no Vlada je donosi izvršne mjere i o njima odlučuje.

Predsjedništvo je legitimno tijelo s političkim zadatkom koje ne mora nužno korespondirati sa stajalištem Vlade koja, pak, služi realnoj sferi i stvarnom životu. Logično je da vladajuća stranka donosi politički program, no to je generalni okvir. Između dva izborna ciklusa odluke se prepuštaju Vladi, Parlamentu i opoziciji – kaže Novotny.

Predsjedništvo je stranke vrhovno političko tijelo, no sve su ključne odluke i potezi u rukama izvršne vlasti koji bi se trebali temeljiti na analizama ekspertnih tijela. Obično su to stručne grupe za određeno područje interesa o kojem se donose odluke, pa tako i o ključnim ekonomskim potezima. Samo takve stručne grupe jamče da isti ljudi neće odlučivati o svemu, o onome što donekle razumiju kao i onome o čemu pojma nemaju, kaže.

S takvim načinom odlučivanja, zaobilaženja Vlade i Parlamenta, ponovno se vraćamo partitokratskom sustavu – upozorava Novotny.

Ljudi iz sjene koliko je važno konzultirati stručnjake potvrđuje i primjerom njemačke Vlade koja je za ‘slučaj’ Opel angažirala konzultantsku kuću, čije će se preporuke i te kako uvažiti prilikom donošenja konačne odluke. Takvu bi ulogu trebalo imati naše Ekonomsko vijeće, no ono se svelo na analize i pripremu dokumenata za političke diskusije, kaže.

Izvor blizak HDZ-u kaže da ne odlučuje samo Predsjedništvo o najvažnijim pitanjima. Ima ljudi poput arhitekta Jerka Rošina, predsjednika saborskog Odbora za prostorno uređenje ili stomatologa Maria Zubovića, predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku, koji polako izlaze iz sjene. Iako nisu u samom vrhu stranke, ‘guraju’ i odlučuju o najvažnijim odlukama. S obzirom na izbore to ne čudi, jer treba zbiti redove i ne dopustiti da nam se dogodi Mađarska ili Češka koje su krizu platile padom Vlade. Za taj cilj koga briga što misle i predlažu stručnjaci, eksperti, analitičari. Važno je samo kako HDZ-ov spin zvuči u ušima birača.