Sve se naše dijeli po pola

Budući da je Ustavni sud svojom odlukom dao prednost institutu bračne stečevine pred povjerenjem u zemljišne knjige, mogao bi se pojaviti bračni drug dužnika s ugovorom u kojemu stoji da mu pripada cijela nekretnina.

Činjenica je da smo u Hrvatskoj dugo čekali i još čekamo na razinu pravne sigurnosti i vladavine prava kojom bismo se mogli pohvaliti, posebno na području zemljišnih knjiga, koje su u razvijenom svijetu condicio sine qua non ne samo svakog ozbiljnog ulaganja nego i svakog ozbiljnog razgovora na temu ulaganja. Naravno, riječ je o sigurnosti kapitala koji se ulaže, a kapital kao magnet privlače lokacije, odnosno države, gdje se vjerovnik i snažno i učinkovito štiti. U aktualnom trenutku globalne recesije ovo postaje još važnije, pri čemu se treba brinuti ne samo o velikim ulaganjima (koja su i prava rijetkost, a kada ih i ima u pravilu ih prate takva obvezna popuštanja na svim razinama da je stvarna korist za širu zajednicu u bitnom relativiziranu) nego i o svakom manjem ulaganju, jer takva ulaganja u svom zbroju mogu i premašiti ono iz megakategorije.

Međutim, činjenica je da naše zakonodavstvo usvaja i neke novine koje ne samo da ne podržavaju sigurnost ulagača nego same po sebi predstavljaju ugrozu i pravne sigurnosti i vladavine prava i općenito položaja vjerovnika. Pritom ne mislimo na proces reforme pravosuđa, ne mislimo na stabilnost kune niti na mogući nekontrolirani rast kamata i troškova, pa ni na političku klimu i domaće i međunarodno okruženje, nego na vrlo konkretna zakonska rješenja glede bračne i izvanbračne stečevine koja, uz potporu ili tumačenje sudskih praksi (posebno Ustavnog suda RH), u bitnom narušavaju sigurnost vjerovnika.

Obiteljski zakon je, naime, uveo pravilo prema kojemu su supružnici silom zakona suvlasnici polovine sve imovine stečene u braku, osim one dobivene na dar ili naslijeđene. Isto vrijedi i za one u izvanbračnoj zajednici. Vrlo je jasno i pozitivno to što se želi osigurati supružnike (bračne i izvanbračne), ali treba jasno kazati i da je riječ u prvom redu o njihovoj međusobnoj zaštiti, a tek poslije toga prema trećima, primjerice vjerovnicima jednog od bračnih partnera. Pritom treba napomenuti da vjerovnici postaju vjerovnici nekad svojom voljom (sklapanje nekog posla), ali i bez svoje volje (primjerice, kad im netko napravi štetu, a da prije toga nisu bili u ugovornom odnosu), te da imaju potpuno pravo vjerovati u javne knjige i njihov sadržaj.

Još je donekle i prihvatljivo smatrati i tumačiti da je vjerovnik kao što je banka pri davanju kredita dužna provjeriti je li tražitelj kredita u braku ili nije, pa čak i provjeravati kad je nekretnina koja se daje kao osiguranje stečena (da li u tom braku ili prije njega), ali je takav zahtjev posve neprovediv kada je riječ o izvanbračnoj zajednici ili kad se vjerovnik pokuša blokirati nekretninu radi, primjerice, tražbine nastale nekom štetnom radnjom, a u zemljišnoj knjizi se kao vlasnik za cijelu nekretninu vodi upravo onaj tko je odgovoran za štetu.

Nitko, naravno, ne može odgovoriti na pitanje kako je moguće provjeriti ima li netko ili nema izvanbračnog supruga ili suprugu, jedino je moguće tvrditi da u toj situaciji nije onaj tko je oženjen odnosno žena. Dica će biti da polovina zaloga ili fiducije bude bračni drugovi stekli radom za vrijeme svojih opcija praktično gube svi, a najviše gube pravna sigurnost i vladavina prava. Treba samo zamisliti situaciju u kojoj se ta treća osoba pojavljuje u bračnim ugovorima u kojima stoji da mu (joj) pripada 9/10 ili čak i cjeline te nekretnine i da prema istom kriteriju vjerovnik ostane bez 9/10 ili čak i cjeline svog osiguranja.

A pravodobna uknjižba? Budući da je Ustavni sud Republike Hrvatske (a to je sud ovlašten mjenjati čak i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske) donio i javno objavio dvije odluke kojima jasno daje prednost institutu bračne stečevine pred povjerenjem u zemljišne knjige, potpuno neovisno što su dva istaknuta praktičara iz tog suda dala izdvojena mišljenja u kojima se zalažu za suprotno rješenje, sadašnje stanje je vrlo jasno – svatko onaj tko želi izigrati vjerovnika to može jednostavno tako što će se nakon uknjižbe hipoteke ili fiducije pojaviti supružnik s tvrdnjom da se on s time nije složio i poslje.

9/10 nekretnine može imati nevjenčani partner i time srušiti osiguranje vjerovnika, koji je vjerujući zemljišnim knjigama upisao hipoteku, narušava pravni položaj vjerovnika koji u takvoj situaciji ne snosi apsolutno nikakvu krivnju, a ‘plaća’ preveliki račun.

Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Bračni drugovi su u jednakom dijelu suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu društvo ugovorili. Nevesta i ženik, odnosno bračni drugovi mogu bračnim ugovorom društvo uvećati svoje odnose glede bračne stečevine. Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.