-
U vezi s Pelješkim mostom stalno se stvara dojam da pravi radovi još nisu počeli i da se stvari tu mogu promijeniti. A doznao sam da u riječku luku idućeg mjeseca stiže ogromna dizalica od 600 tona, koju ste kupili za potrebe gradnje na Pelješcu. Ne samo dizalicu, svakog dana potpisujem naloge za nabavku potrebne opreme. Radi se punom parom, na gradilištu imamo više od stotinu ljudi. No, dojam u vezi s Pelješkim mostom dio je uobičajene priče koja prati gradnju velikih objekata kod kojih uvijek ima faza sumnje i trenutaka kad se postavlja pitanje hoće li to više. Sjećam se kad smo gradili most preko Rijeke dubrovačke. Javno su se postavljala pitanja kad će se početi graditi, a već smo obavili polovicu posla. Kad je sve bilo gotovo, nitko se tih dilema i pitanja više nije mogao sjetiti.
-
Dakle, most ide dalje i nije ga moguće zastaviti? Takvo što bilo bi nerazumno i vrlo štetno. Odradili smo dosta nevidljivih, a teških radova. Moramo doći do čelične cijevi duge stotine metara koju ćemo zabit u dno. Netko je mora proizvesti, transportirati do gradilišta i riješiti problem kako je podignuti tom famoznom dizalicom i staviti na svoje mjesto. Tom trenutku koji će javnost vidjeti na televiziji ili u novinama prethodi ogroman i nevidljiv posao koji je u punom jeku. U svakom slučaju, za četiri godine vozit ćemo se mostom na Pelješac.
-
Početkom ove godine trebali ste otvoriti još jedno veliko gradilište uz novu dvoranu u splitskoj Lori. No taj posao vrijedan sto milijuna eura još nije pokrenut s mrteve točke. Još smo u fazi rješavanja tog pitanja. Svi skupa malo smo žurili da dovršimo dvoranu, pa je izbila ova kriza, a sad moramo obaviti drugi dio priče. Nema nikakve sumnje da ćemo u tome uspjeti. U pitanju je mjesec prije ili kasnije, a nikako projekt u cjelini.
-
Dvorana je u vašim rukama 30 godina i briga je vas i vaših partnera iz IGH i Dalekovoda da posluje što bolje. Na deset ste godina angažirali američko-englesku tvrtku specijaliziranu za punjenje takvih objekata. Vjerujete li da će to funkcionirati? Nema razloga da tako ne bude. Birali smo znalce, ljude koji su dokazani u tom poslu i dali im da rade. Za sve treba vremena, oni sad postavljaju temelje i sondiranju terena. Ne dvojim u vezi s tim da će posao obaviti kako treba.
Za četiri godine vozit ćemo se mostom na Pelješac

Bilo je mnogo rasprava o isplativosti dvorane. Vjerujete li da je to bio dobar potez? Da se mene pitalo, kao laika, i ja bih izrazio sumnju u to može li dvorana biti isplativa investicija. Naša percepcija je takva da ljudi nemaju novca da bi često punili takav objekt. Ali kad vam stručnjaci obrazlože da nije u pitanju platežna moć naših građana nego kvaliteta priredbi u dvorani, onda promijenite mišljenje. Jer, pravi događaj privlači publiku s mnogo šireg područja od Splita i uže okolice, u tom slučaju govorimo o publici od Istre do Crne Gore, od Slovenije do Mađarske. Na velike koncerte u Budvi putovalo je mnogo ljudi iz Dalmacije, danas se bez problema ide na veliki događaj u Zagrebu i u Ljubljani ili čak Beč i Budimpeštu. Zašto se takvo što ne bi događalo i sa Splitom i našom arenom?
Ovih je dana najavljeno i konačno pokretanje projekta Kila kod Splita, gdje bi se trebalo graditi gotovo 200 stanova u programu POS. Vlasnici ste većine zemljišta i glavni partner u tom poslu. Riječ je o projektu vrijednom 70 milijuna eura koji bi se trebao početi realizirati do kraja ove godine. Na površini od 100 tisuća kvadrata sagradilo bi se 60.000 kvadrata stambenog prostora, 10.000 poslovnog i 30.000 kvadrata garaza. Zemljište je naše, a ideja je da se sagradi oko 200 stanova POS-a na 20.000 kvadrata zemljišta koje bi otkupila Agencija za promet nekretninama (APN), a još oko 500 stanova i drugih sadržaja sagradili bismo za prodaju.
Dakle, ulazite i u masovnu stanogradnju? To za nas i nije novost. Uostalom, na Bundeku danas gradimo stanove i poslovne prostore na ukupnoj površini od 50.000 kvadrata.
Najavili ste da će doći vrijeme preuzimanja u građevinskom sektoru. Hoće li kriza ubrzati te procese. Nemaju baš svi toliko posla ni zalihe da prežive teške dane? Nema novca i nije vrijeme za takve stvari. S krizom se svi nekako nose, a nitko nije u poziciji da viškom novca krene u preuzimanje. To ostaje za bolja vremena.