Aluminij opet najveći izvoznik u BiH

U Mostaru je potpisan ugovor između Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, d.d. Mostar (HZHB), i izvođača za geofizička i geotehnička istraživanja na crpnoj hidroelektrani Vrilo (CHE Vrilo) Tomislavgrad, što s 456.000 eura financira njemačka Vlada preko svoje Razvojne banke (KfW). Riječ je o izvođačima-tvrktama: DMT GmbH Essenu iz Njemačke, Geotechnici 94 i Geomaricu iz Mostara te Mohu iz Zagreba. Kako je rekao Matan Žarić, generalni direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, d.d. Mostar, prema njihovu strateškom planu crpna hidroelektrana Vrilo već bi 2011. trebala biti puštena u rad.

Žarić je rekao da se u investiciju novih proizvodnih objekata prvotno upustilo zbog nedostatka električne energije i da bi se uklanjanjem deficita toga energenta uravnotežile proizvodnja i potražnja električne energije, ali i da bi se riješilo pitanje uvoza tog energenta.

• Predviđena crpna hidroelektrana Vrilo ne nudi samo priliku za iskorištavanje izvora hidroenergije u Bosni i Hercegovini. Ima dobar potencijal za balansiranje buduće predviđene isporuke energije iz vjetroelektrana u regiji – izjavio je na ceremoniji potpisivanja Gerald Kuhnmund, direktor Ureda KfW-a u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovu mišljenju s crpnom hidroelektranom Vrilo snage 52 MW idealno se može upotrijebiti cjelokupna strategija korištenja vjetropotencijala u tom području. Višak energije iz vjetroelektrana, istaknuo je Gerald Kuhnmund, može se čuvati i rabiti u razdobljima veće potrošnje.

Mostarski Aluminij nalazi se na prvome mjestu na listi deset najvećih izvoznika u BiH u prošloj godini s ostvarenim prihodom od 458 milijuna, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Najbolje su rezultate u lanjskom izvozu iz RS-a postigle Fabrika cijevi Unis i Balkal, a iz FBiH Arcelor Mital, Koksna industrija Global Ispat, Prevent Kuing, Elektroprivreda BiH, TMD Automobilska industrija Cimos, Volkswagen i Borac eksport-import.

Dioničari Građevinskog poduzeća Kraja iz Banjaluke podijelit će dividendu od 20 milijuna KM, odlučila je Skupština dioničara te tvrtke. Dividenda koja po svakoj dioniči GP Kraje nosi 1,77 KM isplatit će se iz većeg dijela prošlogodišnje dobiti poduzeća, koja je bila otprilike 27,1 milijun KM, triput veća u odnosu na 2007. Isplatit će se svim dioničarima poduzeća srazmjerne vrijednosti dionica koje budu imali 14. travnja.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević i potpredsjednik Vlade i ministar za ekonomiju i regionalni razvoj RS-a Mladen Dinkić potpisali su u Sarajevu Sporazum o ekonomskoj suradnji između dviju zemalja. On, objasnio je Zirojević, predviđa intenziviranje ekonomske suradnje između BiH i Srbije u različitim područjima, od poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, do strojarke, tekstilne i farmaceutske industrije, plinskog i energetskog sektora itd.

Upravno vijeće Centralne banke BiH je donijelo odluku o povlačenju iz optjecaja novčanica u apoenima pet maraka koje se upotrebljavaju kao zakonsko sredstvo plaćanja. U optjecaju ostaje kovanica od pet maraka. Oni koji imaju novčanice od pet maraka, mogu njima neometano plaćati do 31. prosinca.

Telekom Slovenije preuzeo je poduzeće Koming-Pro iz Bosanske Gradiške i tako nastavio s akvizicijama tvrtki iz RS-a koje pružaju usluge u području interneta, kabloske televizije i IP telefonije. Zeleno svjetlo za spajanje koje su Slovenci realizirali preko svoje banjolučke tvrtke Aneks dalo je Konkurencijsko vijeće BiH. Telekom Slovenije protekle je dvije godine kupio i Netkom i Profelkomunikacije te Blic.net i KI Systems.

Boksit iz Milića proglašen je najuspješnijim poduzećem u Republici Srpskoj za 2008. na manifestaciji koju je organizirala Privredna komora tog BiH entiteta. U kategoriji najuspješnije srednje privredno društvo nagrada je pripala Nora plastu, a najbolji među malih proizvodnih poduzećima jest Elas komerc. Za najvažniju investiciju nagrada je dodijeljena Niskogradnji iz Laktasa. Rafinerija nafte iz Bosanskog Broda dobila je PAK nagradu za inovativnost – primjene nove tehnologije, inovaciju postupaka, proizvoda i usluga, a za doprinos razvoju korporativne društvene odgovornosti nagrađeni su Telekomunikacije RS-a Banja Luka, Arcelor Mittal Prijedor i Vitinka iz Kozluka. Najvećim izvoznikom finalnog proizvoda proglašena je Tvrnica papira Celeks, a za prepoznatljivu kvalitetu i razvoj domaćih proizvoda nagrađeni su Vitamina iz Banje Luke, Vinarija Vukoje iz Trebinja i Putreks ribarstvo iz Trebinja.