Deveta ljetna škola Erste Danubia

Studentska udruga IAESTE nada se povećanju prepoznatljivosti prije svega među tvrtkama koje se bave djelatnostima zasnovanim na prirodnim i tehničkim znanostima.

Nikola Skledar, dekan Visoke škole za poslovanje i upravljanje ‘Baltazar Adam Krčelić’, 21. ožujka potpisao je ugovor s predstavnicima hrvatske i međunarodne udruga za upravljanje projektima prema kojem će studenti koji završe diplomski studij dobiti međunarodno priznato diplomu projektnog menadžera i bez ikakvih će problema moći raditi u cijelom svijetu. Na Visokoj školi ‘Baltazar Adam Krčelić’ obrazuju se studenti koji su prethodno stekli temeljnu akademsku titulu prvostupnika, odnosno prikupili 180 ili 240 ECTS bodova.

Osim toga, razmjena je prema principu 1:1, dakle koliko praksi IAESTE Hrvatska skupi u Hrvatskoj, toliko ih može ponuditi drugim zemljama. Svakako se zbog toga u udruzi nadaju povećanju svoje prepoznatljivosti prije svega među tvrtkama koje se bave djelatnostima zasnovanim na prirodnim i tehničkim znanostima, s kojima bi mogli ostvariti dobru suradnju. Jer, pojednostavljeno rečeno, veća potpora hrvatskih tvrtki spremnih primiti strane studente na praksu znači i više hrvatskih studenata koji u trenutku diplomiranju već imaju međunarodno radno iskustvo. A da su takvi studenti traženi potvrđuje i primjer Ane Furić, koja tek treba diplomirati, a već ima osiguran posao.

Na stručnoj sam praksi bila u međunarodnoj trgovini, dva mjeseca u Brazilu. Radila sam u tvrtki koja se bavi uvozom strojeva za plastičnu industriju. Osim prakse, koja je najbolji dio IAESTE-a, on me na mnogo načina i pripremio za rad – kaže Furić, koja je u udruzi više od dvije godine, a radila je kao međunarodni koordinator prikupljanja donacija. Hrvatska je, naime, jedna od malobrojnih zemalja u kojoj IAESTE vode isključivo studenti volonteri bez ikakve stručne pomoći, ali ipak ostvaruju zapažene rezultate u svome radu. Tako IAESTE Hrvatska na godinu razmjeni oko 120 studenata u 25 zemalja svijeta i prvi je u svijetu prema broju razmijenjenih studenata po stanovniku.

Problemi s kojima se susrećemo u radu često su vezani uz neobazrivost institucija prema studentskim udrugama, sporu birokraciju, zbog koje katkad propadne i veći broj praksi, ograničena financijska sredstva koja dodjeljuje MOZŠ i nedovoljnu upoznatost studenata i poslodavaca s koristima koje pruža naša udruga – kaže Vanja Lalić, koordinatorica udruge za marketing i odnose s javnošću.

Zbog takvih se problema IAESTE Hrvatska susreće s otužnim situacijama, gdje unatoč tome što se njegovi članovi trude raditi na visokoj razini, zbog nedostatka sponzora dolaze u neugodne situacije. Tako su, na primjer, prošle godine zbog lošega financijskog stanja godišnju članarinu IAESTE organizaciji platili poslije predviđenog roka i bili opomenuti. Posebno je frustrirajuće za članove hrvatske udruge, koja ima stotinjak članova, to što se sponzori u drugim zemljama otimaju da bi sponzorirali IAESTE, dok njihov tvrtki ne prepoznaju.

Ono malo tvrtki koje znaju za nas, jako su zadovoljne i šire svojevrsnu usmenu predaju. Jedino se svojom kvalitetom možemo proširiti – kaže Vanja Lalić.

Članovi udruge svakako žele povećati razmjenu IAESTE-a Hrvatska i time omogućiti još većem broju hrvatskih studenata praktično iskustvo u inozemstvu, a i hrvatskim poslodavcima ponuditi još kvalitetnije inženjere. Članovi IAESTE-a koji su bili na međunarodnoj praksi prema svim su kriterijima na vrhu najpoželjnijih za zapošljavanje – mladi su i visokoobrazovani u prirodnim i tehničkim znanostima s jedne strane, a s druge posjeduju jedinstveno iskustvo. Tako je, na primjer, Tina Lepri radila u IAESTE-u kao lokalni koordinator za marketing, studira na FER-u i uskoro će diplomirati. Bila je i na praksi u Pragu mjesec dana i ima iskustvo rada u stranoj tvrtki koja se bavi razvojem softvera.

S obzirom na to da je IAESTE-ova srednjeeuropska konferencija prošle godine bila u Rijeci, tamo su bili studenti iz 18 zemalja, pa sam i prije odlaska na praksu poznavao ljude u Pragu – objašnjava Lepri.

Osim iskustva rada, tako se i povezala s kolegama iz struke koji rade na tržištu Europske unije, bolje naučila strani jezik i na mnoge načine profitirala od iskustva, što je čini izuzetno poželjnom na tržištu rada. Primjera poput njenog ima mnogo, pa nije nerealno očekivati da će s vremenom unatoč svim teškoćama na koje nailazi IAESTE i hrvatskim tvrtkama postati sve prepoznatljiviji i poželjniji partner.