Home / Tvrtke i tržišta / Javna dražba

Javna dražba

Konzorcij Jadrana, Unitasa i Galeba ponudio je državi 10 milijuna kuna i nastavak proizvodnje. Država već trinaest put traži 27 milijuna kuna, ali od 2002. do danas nije bilo zainteresiranih kupaca.

Mlin i pekare, tvrtka u kojoj najveći vlasnički udio ima Josip Plodinec, inače najveći suvlasnik Zagrebačkih pekarni Klara, kupili su Petrinju promet. Riječ je o maloprodajnom poduzeću s 20-ak prodajnih jedinica koje je prije nekoliko godina ušlo u vlasništvo Stjepana Ljatifića. Zašto je odlučio prodati Petrinju promet, od Ljatifića nismo uspjeli dobiti citeta – Jadran bi proširio osnovni program, Unitas bi potpuno preselio pogone jer u Zagrebu nema dobre uvjete, a za sve članice konzorcija osposobil bi se tekstilno-doradni centar.

U kratkom roku u Dugoj Resi otvorilo bi se dvjesto radnih mjesta, a zatim je, kaže Barišić, za očekivati još tristotinjak. Za proizvodnju čarapa 40-ak je radnica prošlo izobrazbu i svladalo normu. Na izobrazbu se krenulo i prije kojačnog rješenja jer, kaže Barišić, nisu mogli vjerovati da bi vlastima bilo interesantnije prodati Pamučnu kao nekretninu za 30 milijuna kuna umjesto da prihvate njihovu ponudu.

  • Nuđimo 10 milijuna kuna, ali i nastavak proizvodnje. No umjesto punjenja proračuna doprinosima i porezima državi su ostala samo da vanja jer je većina radnica završila na Zavodu za zapošljavanje s naknadom od 1.200 kuna, što je državu prvu godinu stajalo otprilike šest milijuna kuna – ustvrdio je Barišić.

Osim deset milijuna kuna za vjerovnike, konzorcij bi potrošio još tri milijuna kuna za pokretanje proizvodnje i osnivanje tekstilno-do-radnog centra. Plan je da se u Dugoj Resi za domaće tržište, ali i za talijansko, njemačko i austrijsko, boji i apretira pređa i tkanina, otiskuju uzorci na tkanine i sl. Budući da se industrijske otpadne vode slijevaju u zajednički kolektor Duge Rese i Karlovca, gradi se veliki pročistač, a konzorcij je spreman i na ulaganja u vlastito pročišćavanje otpadnih voda.

Budući da su strojevi zimis stajali, za oživljavanje proizvodnje mora se otkloniti kvarove na njima, ali i na vodovodnom sustavu, tako da sve vodi zaključku, misli Barišić, da su se vlasti odlučile riskirati 500-injak radnih mjesta za simbolično višu cijenu rasprodaje nekretnina i i-nako samo djelomično namirenje vjerovnika. – Tako se ponašaju prema tekstilcima, a u op- stanak brodogradilišta ulažu se milijarde – zaključuje Barišić.