Porezni inspektori reketa poduzetnike zbog povrata poreza

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravati ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedine u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Reagirajući na prošlotjedni napis o tome kako država kamatari obrtnike i male poduzetnike, više čitatelja javilo se prokazujući i ostale načine na koje država nekorektno ili nezakonito iznudi novac od poduzetnika i odgađa povrat preplaćenog poreza.

Primjerice, jedna strana tvrtka u Hrvatskoj (podaci u redakciji) zatražila je isplatu preplaćenog pretporeza u iznosu od dva milijuna kuna. Odmah nakon toga banula je porezna inspektorica koja već punih osam mjeseci ‘pregledava’ poslovne knjige. Prema poreznim propisima, naime, inspekcijski pregled nadležne porezne inspekcije ‘zamrzava’ sve isplate države prema obvezniku, u ovom slučaju povrat dva milijuna kuna preplaćenog pretporeza.

Protok vremena od osam mjeseci ne uznemiruje poreznu inspektoricu koja pregledava poslanje spomenute strane tvrtke. Inspektorica mirno i bez žurbe postavlja nove i nove zahtjeve kako bi je predstavnici strane tvrtke uvjerili da su zbilja imali troškove zbog kojih traže povrat pretporeza. Tako inspektorica zahtijeva dodatne dokaze troškova miniranja, premda su učinci miniranja vidljivi prostim okom s obzirom na to da je miniranje obavljeno zbog gradnje tunela (kojim se u međuvremenu normalno odvija promet), a miniranje je, osim toga, bilo obavljeno u skladu s propisima i pod posebnim nadzorom MUP-a.

Inženjer iz spomenute strane tvrtke izračunao je da je inspektorica, ništa ne radeći u nadzoru u njegovoj tvrtki, u proteklih osam mjeseci državi priskrblila najmanje oko 175 tisuća kuna kamata (sedam-postotna najpovoljnija kamata). Za slični slučaj (odgajanja isplate države prema poreznim obveznicima) doznali smo, također, javljanjem čitatelja iz Zagreba. Samo mjesec dana prije nastupa zastare određen je porezni nadzor. I nakon određivanja nadzora inspektori su ‘nestali’ na godinu dana. A onda je uslijedila žalba, pa tužba Upravnom sudu još 2005. godine, a Upravni sud, zbog zatranosti neriješenim predmetima, tužbu još rješava… Uglavnom, zasad je riječ o 22 milijuna kuna duga države ‘na počeku’.

I treći slučaj, vlasnik jednog srednje velikog poduzeća dao je pozajmicu svome poduzeću zbog financijskih teškoća u kojima se to poduzeće zateklo. No, kad je rok na koji je pozajmica dana ‘iscurio’, a vlasnik zbog poslovnih teškoća tvrtke sam sebi nije mogao taj novac vratiti, propustio je sam sa sobom produljiti ugovor o pozajmici. To što nema ugovor sam sa sobom o produljenu roka vraćanja spomenute pozajmice samome sebi, porezni inspektori su iskoristili da mu zaračunaju 20 posto poreza na dobit i na iznos pozajmice te naplate globu.

Ovaj put citirat ću komentare čitatelja s Liderova internetskog portala iz njihove prepiske o prošlotjednom članku o tome kako država kamatari obrtnike i male poduzetnike. Jedan je čitatelj pitao: ‘Postoji li nekakva međunarodna institucija kojoj se može tužiti državu u slučaju takvog postupanja?’ I još zanimljiviji odgovor: ‘Kad iscrpiš sve hrvatske sudske instancije (računaj na najmanje nekoliko desetaka tisuća eura troškova i sedam do deset godina trajanja postupaka), možeš tužiti Sudu za ljudska prava u Strasbourgu. On će detaljno pregledati ima li načina da se slučaj nekako odbaci kako bi imao manje posla i slučaj dobio status ‘riješeno.’ Ako ipak prihvati, to će trajati najmanje nekoliko godina. Ukratko, ne isplati se naganjati, nego spašavaj što se spasiti može i što prije zatvaraj tvrtku! Oni pokvareni i pametniji podmićuju kako ih sustav ne bi pritiskao, ali u novinama se može vidjeti da se neke ipak uhvati.’ I čitatelji su u pravu. Problem nije samo u poreznoj inspekciji.