Preporuke

Kolesterol je kompleksna molekula, proizvod ljudskog i životinjskog metabolizma. Sastavni je dio stanične membrane i steroidnih hormona. Tijelo bez njega ne može opstati, a svoje potrebe zadovoljava tako da ga sam organizam stvara unošenjem hrane, ali isključivo namirnicama životinjskog podrijetla jer biljke ne sadrže kolesterol. Kolesterol se među stanicama prenosi specijalnim prenositeljima koji se nazivaju lipoproteini. Lipoproteini male gustoće (LDL) prenose kolesterol iz jetre krvlju do stanica. Višak kolesterolja koji stanica ne koristi može se taložiti na stijenkama arterija koje nose krv do srca i mozga. Na nastale naslage kolesterolja mogu se taložiti i neke druge supstance, pa se stvara plak koji s vremenom može prouzročiti prije svega aterosklerozu, a potom i ostale bolesti srca i krvožilja. To je razlog zašto se LDL kolesterol naziva ‘lošim’ kolesterolom.

Lipoproteini velike gustoće (HDL) molekule su koje kolaju kroz krv i uklanjaju višak kolesterolja iz krvi i tkiva vraćajući ga u jetru. Na taj se način smanjuje vjerojatnost nago- milavanja kolesterolja na stijenkama žila kao i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti, zbog čega se HDL kolesterol naziva ‘dobrim’ kolesterolom.

Tek nakon što se prehranom ne uspije sniziti povišena razina kolesterolja, liječenje se nastavlja primjenom lijekova.

Žitarice i proizvodi od žitarica: cjelovite žitarice – zob, pšenica, ječam, raž, riža; integralni kruh, dvopek, peciva, tjestenina, krekeri, grisini.

Meso, zamjene za meso, riba: bijelo pileće i pureće meso bez kožice, krto (mršavo) goveđe, teleće i svinjsko meso, meso kunića i patke, soja i proizvodi od soje, riba.

Jaja: kad god je to moguće, upotrebljavajte samo bjelanjak jajeta.

Mlijeko i mliječni proizvodi: obrano mlijeko (do 1% mliječne masti), jogurt, sir s niskim udjelom mliječne masti, svježi posni kravlji sir.

Voće i povrće: svježe, zamrznuto i konzervirano povrće bez dodanih masnoća, svježe, zamrznuto, konzervirano, sušeno voće bez dodanog šećera.

Masti i ulja: biljna ulja – maslinovo ulje, ulje repice, bučino ulje, sunčekovo ulje; preljevi za salatu pripravljeni od navedenih biljnih ulja; margarin s uklonjenim transma- snim kiselinama; orašasti plodovi – bademi, orasi, lješnjaci.

Juhe: razne vrste juha sa sma- nenim masnoćama i količinom soli – bistra pileća, goveđa, juha od rajčica, povrtna juha.

Deserti, napici: zamrznuti deserti – jogurt, sladoled, sorbet, voćni sladoled s niskim udjelom masnoća i šećera; keksi, kolači, pite, pudinzi – pripremljeni samo s bjelanjkom ja- jeta, obranim mlijekom, biljnim uljem i bez šećera; tamna čokolada; prirodni nezaslađeni voćni sokovi, čajevi.

Ograničenja: Žitarice i proizvodi od žitarica: kruh, peciva, tjestenina od bijelog brašna i ona kojoj se dodaju jaja, punomasno mlijeko, maslac; crois- santi, lisnata tijesta; masni krekeri.

Meso, zamjene za meso, riba: masno goveđe, teleće, janjeće i svinjsko meso; masne i konzervirane mesne prerađevine; iznutrice (bubrezi, jetrice, mozak); piletina i puretina s kožicom; sve prženo i po- hano meso i meso pripremljeno s mnogo masnoća; školjke, rakovi i glavonošći (škampi, lignje, kame- nice, dagnje, hlap, jastog); riba pržena u dubokom ulju.

Mlijeko i mliječni proizvodi: punomasno mlijeko, jogurti i sirevi s visokim postotkom mliječne masti.

Na stranom tržištu Dević nema straha, jer 50 posto svojih prihoda ostvaruje kroz izvoz – u Njemačku, Slovačku i Sloveniju, a daljnje povećanje izvoza na prvom mu je mjestu. – Sad smo u pregovorima s jednim trgovačkim lancem koji je treći u svijetu prema ostvarenom prometu, što najviše govori o veličini posla. Također, u pregovorima smo s novim kupcem kojem smo već isporučivali robu za povećanje asortimana koji će puniti njihove police u 700 robnih kuća – ističe Dević.

Omiški Galeb, dio Tekstilprometove grupacije, pozicionira se kao najsnajniji brend u segmentu muškoga donjeg rublja, a u prošloj je godini proizveo donjeg rublja u vrijednosti malo iznad 50 milijuna kuna. Galeb, za razliku od Devića, program plasira putem specijaliziranih dućana, što vlastitu maloprodaju, što franšize, i trenutačno ima 16 prodajnih mjesta, s tim da će do ljeta taj broj biti i za četiri dućana veći.

Razvijamo i liniju za trgovačke lance jer smatramo da tržište to traži, modeli i pakiranja su već napravljeni, ali tražimo prave partnere, jer ne želimo imati teškoća s nelikvidnošću – objašnjava Stjepan Pezo, direktor Galeba. U Galebu ističu, naime, da takvu suradnju mogu ostvariti gotovo preko noći ako pronađu zadovoljavajućeg partnera, ali nije im u interesu utežiti u odnos u kojem neće moći naplatiti svoj proizvod.

Osim otvaranja novoga prodajnoga kanala, Galeb ove godine planira i ponovno oživljavanje tržišta bivše Jugoslavije. Naime, u Sloveniji i BiH ima prostora za dodatni razvoj poslovanja; a već su ove godine ostvareni i neki kontakti sa Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom i Kosovom. Proizvođači pamučnoga donjeg rublja ipak ne prolaze mnogo bolje od proizvođača modnog programa, nešto više cjenovne kategorije.

Razlog leži u tome što je proizvođačima pamučnoga donjeg rublja, htjeli to oni priznati ili ne, neposredna konkurencija jeftini uvoz iz Turske, dok specijalizirani dućani ženskog modnog rublja ciljaju na sasvim drugu kategoriju potrošača. Gledajući sveukupno tržište donjeg rublja, na trećoj je poziciji prema prihodima Lisca, ali u svom segmentu, dakle, u ženskome donjem rublju, ona je zapravo apsolutni lider.

Tradicionalno jaka na ovim prostorima, Lisca u Hrvatskoj ostvaruje izvrsne rezultate, i zapravo je mnogi potrošači promatraju kao domaći brend. Dobra pokrivenost vlastitom maloprodajom, s 40-ak dućana diljem Hrvatske svakako je prednost, jer takvu mrežu ima malo drugih brendova s tržišta donjeg rublja.

U posljednjih četiri-pet godina pojačao se dolazak stranih brendova. Ima prostora za njihov ulazak, ali mi imamo jaku bazu, i uz vlastitu maloprodaju i 200 kupaca koji dalje prodaju naše proizvode. Čak i u ovo doba krize mi bilježimo rast broja prodanih komada – kaže Josipa Poljčak, direktorica hrvatske Lisce.

Da je tome stvarno tako svjedoči i činjenica da od 17 tržišta na kojima djeluje Lisca ostvaruje najbolje rezultate upravo na hrvatskom. Na mačnom je slovenskom tržištu tek drugi najjači brend ženskoga donjeg rublja, iza Triumpha, kojemu je namjera i u Hrvatskoj doći na tu poziciju.

Ta austrijsko-njemačko-švicarska kompanija na hrvatskom tržištu postoji 10 godina, i prošla je sve faze rasta, jer je počela kao agentura, prerasla u podružnicu, a sasvim nedavno uspostavljena je d.o.o., jer je centrala procijenila da ovo tržište ima takvih potencijala. Strategija Triumpha je u naredne dvije do tri godine ostvariti tržišni udjel onoliki koliki drži Lisca.

Pratimo točno što se dešava na tržištu, što ovdje iz Hrvatske, što iz naših centrala, budući da u ovim kriznim vremenima dolazi do raznih čudnih situacija u nekim tvrtkama. Na primjer, Schieser je i službeno proglasio stečaj u Njemačkoj, pa je nama sada dobra prilika da uzmemo njegov dio kolača na hrvatskom tržištu – objašnjava Marijana Žaja, koja poziciju direktorice Triumpha obnaša tek mjesec dana.

Ambiciozni planovi temelje se na kontinuiranom rastu, a uz veliku mrežu s devet monobrend dućana i 48 drugih prodajnih jedinica i plasmanom brenda niže cijenovne razine u hipermarketima. Iako ne žele izlaziti s podacima o prihodima, sa zaleđem koje im globalne kompanije koja posluje u 120 zemalja svijeta i zapošljava 43 tisuće ljudi, sasvim je sigurno da i hrvatski Triumph može u relativno kratkom roku od tri godine ostvariti zacrtane planove i postaviti se na snažnu poziciju i na tržištu ženskoga donjeg rublja i donjeg rublja općenito.

Ambiciozni planovi za naredno razdoblje, unatoč uvjetima krize može se naslutiti da na tržištu donjeg rublja slijede vrlo uzbudljivih nekoliko godina.