Domaći autori na sceni cijeli projekt premijerno izvedenog ‘Zagrebačkog pentagrama’ u ZKM-u ostao je samo na svakako vrijednoj ideji redatelja Paola Magellija. Najveći je problem ‘Zagrebačkog pentagrama’ praizvedenog u ZKM-u 28. ožujka njegov predložak. Riječ je o pet tekstualnih predložaka koje je redatelj Paolo Magelli naručio od pet prema njegovom mišljenju, najzanimljivijih hrvatskih pisaca. Sudeći prema predstavi, današnje književne zanimanju teme kao što su pojednostavljeno poimanje problema stvaranja, financijsko stanje na računu; bračne vode sa spoznajom da stvari katkad jesu kakve izgledaju; žene koje određuju muškarci koji ih ne poštiju, kao i nedostatak samovijesti…
Te su teme obrađene prečesto stereotipnim rješenjima i skečevima preuzetima iz popularnih američkih situacijskih komedija. Najveći je umjetnički nedostatak obrade tih općih tema upravo u nesnaženju u njima, odnosno u nepostavljanju složenih perspektiva i otvaranju novih pitanja.
Ipak, najuspešniji je predložak, koji se očitovao i u najzanimljivijim glumačkim kreacijama (tu, nedvojbeno, izdvajamo Doris Šarić Kukuljicu) onaj Damira Karakaša nazvan ‘Skoro nikad ne zaključavamo’, otkrio je Karakaša kao hrvatskog kazališnog vrijednog autora.
Ironicno je u cijelome Magellijevu ‘Pentagramu’ da on u gradnji pojedinih scena i upotrebi glumačkih stilova nezanemarivo podsjeća na nedavno izvedenu ‘Ilijadu 2001.’ prema tekstu i u režiji Filipa Šovagovića, koja pak strategije crpi iz ‘avangardnog kazališta’. Možda je ta sličnost nešto što će se htjeti ujediniti u novi kanon hrvatskoga novodramskog stila.
‘Pentagram’ je, nadalje, otkrio još jednu ‘istinu’ odavno poznatu kazališnim znacima: da članice ZKM-ova ansambla Ksenija Marinković, Nina Violić i Doris Šarić Kukuljica mogu odigrati uistinu bilo što. Nažalost, cijeli je projekt ostao samo na ambiciji svakako vrijednog redateljeva koncepta o angažiranju domaćih pisaca.
O Zagrebu također rečeno nije ništa. Izuzev, opet naglašavamo, izvrsnog, točnog, tragičnog lika Majke u priči Damira Karakaša kojem je Šarić-Kukuljica dodala udahnula toliko nevjerojatnu sućut i odbojnost u isti mah.
Peking bi i nakon lanjskoga olimpijskog uspjeha mogao dobiti nove ovacije turista. Kriza je, naime, dotaknula i Kinu, pa su cijene hotelskog smještaja u njezinoj prijestolnici niže devet posto nego lani, prosječno su se spustile na 74 eura po noćenju. U gradu, koji svojim smatra 17,4 milijuna stanovnika, uzbuđenja su zajamčena bez obzira na to želite li razgledati što je ostavila dinastija Qing, šetati Tiananmenom, iskušavati bizarre delicije koje se mogu kupiti na ulici ili se diviti arhitektonskim inovacijama kao što je veliko ‘plutajuće jaje’.