Ministar u pet slovenskih vlada

Istraben Holding nije potopila globalna kriza. Potopilo ga je vrtoglavo zaduživanje. Igor Bavčar, prvi čovjek Istrabenza u ostavci, uspio je nemoguće – od banaka je dobio nešto manje od milijardu eura kredita. Za banke je sporan dug od 407 milijuna od krovnog holdinga, pa iako je Bavčar tvrdio da je tvrtka sposobna nastaviti živjeti, one mu nisu povjerovale.

Istraben, jedna od najvećih slovenskih kompanija, prošle je godine ostvario rekordni minus od 221 milijuna eura. To je najveći gubitak koji je do sada ostvarila bilo koja slovenska javna kompanija. Prvi čovjek Istrabenza Igor Bavčar podnio je neopozivu ostavku, a Nadzorni ju je odbor prihvatio. Krajem prošlog tjedna proglasen je i stečaj. Bavčar na čelu kompanije ipak ostaje do 15. svibnja i za to vrijeme mora pripremiti sanacijski plan kompanije. Nesporno je da Istrabenz Holding nije potopila globalna kriza – potopilo ga je vrtoglavo zaduživanje. Igor Bavčar uspio je nemoguće, od banaka je dobio nešto manje od milijardu eura kredita. Malo je vjerojatno da banke nisu znale da je omjer između Istrabenzova trajnog kapitala i duga jedan prema dvadeset. Pohlepa bankara, ali i politiziranih gospodarstvenika, uzrok je loših poslovnih rezultata te velike kompanije. Tako je mit o uspješnom slovenskom kapitalizmu koji djeluje s one strane ekonomskih zakonitosti poništen zajedno s Igorom Bavčarom. Istrabenz, međutim, nije najvažnija priča u ovom slučaju. Dok banke ne priznaju da su povukle loš potez i da su im investicije u Istrabenzu ugrožene, ne mogu kreditirati ostalo, zdravo gospodarstvo. Ključno je da one odmah utvrde pogrešku i da dug Istrabenzu potpuno otišu jer taj novac prema javnim podacima ne mogu više očekivati.

Trenutačni je Istrabenzov dug bankama 950 milijuna eura. Za banke je sporan samo dug od 407 milijuna od krovnog holdinga. Iako Igor Bavčar, prvi čovjek Istrabenza u ostavci, tvrdi da je kompanija sposobna živjeti dalje, bankari mu više ne vjeruju. Prva je reagirao SKB, slovenska podružnica francuske banke Société Générale, koji je sudu podnio prijedlog za zabranu raspolaganja imovinom i dionicama Istrabenza. Ugovor o reotku dionica raskinula je i podružnica talijanske Unicredit banke, čiji je direktor prvi guverener Banke Slovenije France Arhar. Isto je učinila Nova ljubljanska banka (NLB), i već je postala vlasnicom Istrabenzovih 6,06 posto dionica Petrola. Naime, Istrabenz NLB-u duguje 120 milijuna eura. Vlasnici Istrabenza pokušavaju spasiti što se spasiti može. Ponudili su bankama vjerovnicima tročlanu upravu, ali ne i prevlast u kompaniji.

Bez obzira na razlike u interesima banke su se, a 19 ih je, vrlo brzo dogovorile i u pismu o namjerama zahtijevaju trenutačnu zamjenu sadašnje uprave i brzu pripremu nacrta za sanaciju poduzeća. Nova uprava imat će samo jedan zadatak, pokazati stvarno stanje. Potkraj prošlog tjedna Nadzorni je odbor imenovao tročlanu upravu u kojoj je osim Igora Bavčara i Tamare Jerman, koja je trenutačno na funkciji revizorice u naftnoj kompaniji Petrol, i nekadašnji direktor Slovenske razvojne družbe Bogdan Topić. Na taj su način vlasnici Istrabenza odbili prijedlog banaka o trenutačnoj zamjeni Igora Bavčara nekadašnjim financijskim direktorom Droge Kolinske Markom Jazbecom. Tako su jasno poručili da za sada ne pristaju na prevlast banaka. Vlasnici Istrabenza nisu uvažili nijedan zahtjev banaka. Kao razlog što su Bavčara do polovine svibnja zadržali u kompaniji navode da u slučaju razrješenja on ne bi odgovarao za eventualnu štetu.

Holding Istrabenz putem svojih povezanih udruga u ovom trenutku u Sloveniji i inozemstvu zapošljava oko 4.700 ljudi. U slučaju likvidacije krovnog holdinga na cesti bi ostala 23 zaposlena. Riječ je o visoko obrazovanom kadru koji je upravljao s više stotina milijuna eura vrijednom imovinom te kompanije. Ako ne računamo dokumente banaka koje su već unovčile svoje garancije, procijenjena je vrijednost holdinga 400-tinjak milijuna eura. Od toga je Droga Kolinska vrijedna između 160 i 180 milijuna eura. Triput je manje vrijedan Istrabenz turizam, slijede Istrabenz plin s gotovo 20 milijuna eura i Istrabenz instalacije, čija se vrijednost procjenjuje na 14 milijuna eura. Ostale investicije vrijede 100-tinjak milijuna eura.

Oko Istrabenza je nagomilano gotovo 385 milijuna eura poslovnih gubitaka. Osim 221 milijun eura gubitaka Holdinga Istrabenz prošle je godine 64,4 milijuna izgubila i naftna kompanija Petrol, vlasnica trećine dionica Istrabenza. Maksima Holding, čiji je posredni vlasnik Igor Bavčar, samo dan nakon objavljivanja poslovnih rezultata Instrabenza također je objavio insolventnost jer zbog 31,3 milijuna eura gubitka više nije sposoban ispunjavati kreditne obveze. Zato je Ljubljanska burza do 16. travnja obustavila trgovanje dionicama Istrabenza i Maxime Holdinga (vlasnik četvrtine Istrabenza) jer zbog nelikvidnosti mora postupiti u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju. NFD Holding sa svojih 13,99 posto dionica Istrabenza bilježi gubitak od 50,8 milijuna eura, zatim Maksima Invest 14,4 milijuna eura i Finetol 2,5 milijuna eura.

U slučaju Istrabenza riječ je o poduzeću koje je posljednjih godina iskoristilo konjunkturu na svjetskom i domaćem tržištu i pokušalo je, koliko se dalo, brzo rasti. U to vrijeme banke su bile voljne davati kredite i poduzeće se zaduživalo. Ako pogledate strukturu kapitala, vidjet ćete da je poduzeće u vrijeme kad ga je vodio Janko Kosmina imalo 20 posto duga, a sada se sve okrenulo i Istrabenz ima 20-ak posto trajnog kapitala. Naravno, zaduživanje je ubrzalo rast. To nije neobičajeno jer su brojna poduzeća u svijetu na taj način također uspješno rasla. Pritom su, očito, napravljene brojne pogreške. Postavlja se pitanje zašto je tvrtka austrijskom OMV-u prodala benzinske crpke. To je bila kratkoročna odluka, a opredijelila se za mnogo manje unosne poslove kao što je turizam. Istodobno je bio dobar potez ulazak na područje prehrambene industrije i na područje energetike iako te dvije djelatnosti ne idu zajedno. Zato je i bilo mnogo rizika u takvom diverzificiranom rastu. A Istrabenzovi menadžeri bili su zaokupljeniji pokušajima da preuzmu kompaniju nego strateškim poslovima. To je bio glavni razlog što je Istrabenz od uspješne tvrtke dospio u situaciju u kojoj je danas – kaže profesor s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani Maks Tajnikar.

Priča o Istrabenzu počinje 1948. godine. Otad se brzo razvijao i širio poslovanje preko lokalnih i regionalnih granica. Od prođavača naftnih derivata izrastao je u poslovnu grupu s više od 77 poduzeća. Holding Istrabenz krovnja je organizacija i odgovorna za strateško upravljanje imovine i nadzor drugih poduzeća. Sastavljen je od poduzeća s područja energetike, hrane, turizma informacijske tehnologije i drugih investicija. Područje energetike čine energetski sustavi, pretvar i skladištenje naftnih derivata i djelatnosti s plinom. Istrabenz plin je najprije bio regionalna tvrtka, a danas kao respektabilna kompanija posluje u Sloveniji i sa sve četiri su-sjedne države, Hrvatskom, Mađarskom, Austrijom i Italijom.

Krovna tvrtka na području prehrane je Droga Kolinska sa sjedištem u Ljubljani. Osim matičnog poduzeća obuhvaća još 23 povezana poduzeća u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Makedoniji, Švedskoj i Rusiji. Osnovna je djelatnost proizvodnja prehrambenih artikala. Nakon izbijanja financijske krize Podravka ne krije svoje afinitete preuzimanja Droge Kolinske.

Za turizam je zadužena tvrtka Istrabenz turizam sa sjedištem u Portorožu. Ima većinski udjel u turističkim društvima u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. U Hrvatskoj je od obitelji Marić za 11,2 milijuna eura otkupljeno 80,37 posto dionica Grand hotela Adriatic u Opatiji, što je za mnoge u Sloveniji, ali i Hrvatskoj, bilo tada svojevrsno iznenađenje.

Pregovore se vodilo u najvećoj tajnosti, a ugovor je potpisan u Ljubljani, gdje nije sjedište holdinga Istrabenz. Prije dvije godine nakon kraće stanke ponovno je Istrabenz turizam preuzeo Marino Antolović. Bio je to početak doista novog razdoblja koje zahtijeva drukčije vođenje. No Antolović je nedavno digao veliku prašinu pro-dajom koparske marine. Posao je zaključio mimo Nadzornog odbora holdinga, zbog čega je ostavku dao dugogodišnji predsjednik Nadzornog odbora Janko Kosmina. Izjavio je da je to bila kap koja je prelila času.

Godine 1966. Istrabenz je bio nepoznata tvrtka. Imao je 14 benzinskih crpki u hrvatskoj Istri i na slovenskoj obali i u gospodarskom smislu nije predstavljao ništa. No uskoro na čelo dolazi Kosmina i organizira Istrabenz kao modernu tvrtku koja je postala jedan od stupova gospodarstva u Sloveniji.

Istrabenz sam 2002. napustio kao uspješnu tvrtku s mnogo novca – rekao je Kosmina, di-rektor koji se suprotstavio menadžerskim otkupima.

I meni je bilo ponuđeno da se upustim u me-nadžerski otkup, ali to sam odlučno odbio i rekao da mi nikad više ne dođu s takvom idejom. U posljednjih sedam godina, s dolaskom na čelo Igora Bavčara, očekivao sam da će se nastaviti isti trend Istrabenzova razvoja. On je, zapravo, sve više postajao financijski holding, što nikad nije bila moja vizija. U svakom slučaju, promijenila ga je prodaja benzinskih crpki austrijskom OMV-u 2004. O tome je također odlučivao Nadzorni odbor. Ja sam i tad upozoravao da je to za tvrtku loša strateška odluka s nesagledivim posljedi-cama. Tada su svi članovi Nadzornog odbora to poduprli, pa meni nije ostalo ništa drugo nego da se i sâm pridružim toj odluci – kaže Janko Kosmina.