od 25 studenata. Danas je interes toliko da smo osnovali pet grupa. Iz tog razloga VERN’ razmišlja o tome da kolegij postane obvezni predmet, ali i da organizira dvogodišnji specijalistički studij – rekao nam je Laušić.
Kakva je danas situacija kad je riječ o obrazovanju stručnjaka s područja sigurnosti? Govori li se o formalnom visokoškolskom obrazovanju? Obrazovanjem s područja sigurnosti bave se zagrebačka Visoka škola za sigurnost, s pravom javnosti (stručni studij sigurnosti), Veleučilište Velika Gorica (stručni studij upravljanje u kriznim uvjetima, upravljanje logističkim procesima), Veleučilište u Karlovcu (stručni studij sigurnosti i zaštite) i Veleučilište u Rijeci (stručni studij sigurnosti na radu). – Te se ustanove pretežno bave obrazovanjem stručnjaka za potrebe gospodarstva – rekao nam je Darko Palačić, predsjednik Hrvatskog društva inženjera sigurnosti (HDIS). Uz njih potrebno je navesti Visoku policijsku školu i Učilište vatrogastva, zaštite i spašavanja. Neformalnim obrazovanjem u području sigurnosti bave se druge koje provode određene tečajeve i specijalizacije u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja.
-
Iako Hrvatska ima dugu tradiciju na području sigurnosti, velike su potrebe za visokoškolskim obrazovanjem stručnjaka na tom području. Propisi koji uređuju pojedino područje zaštite uglavnom sadrže zahtjeve vezane uz stručnu spremu i vrstu obrazovanja stručnjaka i to treba mijenjati. Naime, zbog nedostatka obrazovanih stručnjaka na području zaštite zakonodavac je kroz polaganje stručnog ispita omogućio stručnjacima drugih struka ulazak u područje sigurnosti – kaže Palačić.
