Sve banke povećanje kamata objašnjavaju većim kamatama na depozite i premijom na rizik, koja u hrvatskom slučaju znači visoke cijene za strana zaduženja unatoč nominalno niskim kamatnim stopama u inozemstvu.
- Kamatne stope na financijskim tržištima najrazvijenijih zemalja bilježe silazni trend ponajprije zbog iznimno ekspanzivne monetarne politike s primarnim ciljem osiguranja stabilnosti domaćih valute uz istodobno relativno ekspanzivnu fiskalnu politiku. Takva kombinacija uobičajeno povećava kamatne stope i istiskuje privatni sektor iz izvora financiranja – misli Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomsku istraživanja Raiffeisen Consultinga.
U Erste banci kažu da banke kreditnu aktivnost financiraju prije svega iz domaćih izvora, odnosno depozita, čija je cijena u proteklim razdobljima imala uzlazni trend. S druge strane, kažu, na dio financiranja iz inozemstva usprkos padu referentnih kamatnih stopa porasla je premija na rizik zemlje. Isto tako, napominju, kad se govori o spuštanju kamatnih stopa u inozemstvu, to se prije svega odnosi na referentne kamatne stope središnjih banaka, što ponajprije utječe na kamatne stope na međubankarskom tržištu. Utjecaj na kamatne stope na kredite znatno je složeniji.
-
Kamate na kredite ovise o cijeni financijskih izvora, premiji za pokriće rizika i troškovima regulacije. Financijski izvori banaka uglavnom se sastoje od domaćih depozita i inozemnih zaduženja. Cijene domaćih depozita zbog manje dostupnosti inozemnih izvora rastu i nastavljaju se rasti sve dok potražnja za kreditima bude premašivala ponudu. Upravnoteženje prognoziramo tek u drugoj polovini godine. Cijena inozemnih pozajmica ovisi o referentnim kamatnim stopama i kreditnom ‘spreadu’. Referentne kamatne stope padaju, ali ne i kreditni ‘spread’ za Hrvatsku, koji ovisi o rentngu države. Dapače, izglednije je rast ‘spreada’ veći od pada kamatnih stopa. Ukupno gledano, cijena financijskih izvora za hrvatske banke rast će u 2009. – objašnjava pojavu kojoj smo svjedoci u bankarskom sektoru RBA-ov glavni ekonomist Anton Starčević. U odnosu na tržište eurozone, napominje Starčević, Hrvatska je u povoljnijem položaju jer nema problema sa sanacijom banaka koje su ulagale u tokom financijsku imovinu.
