SDP-ova 11. teza o kamatama

Sve banke povećanje kamata objašnjavaju većim kamatama na depozite i premijom na rizik, koja u hrvatskom slučaju znači visoke cijene za strana zaduženja unatoč nominalno niskim kamatnim stopama u inozemstvu.

• Kamatne stope na financijskim tržištima najrazvijenijih zemalja bilježe silazni trend ponajprije zbog iznimno ekspanzivne monetarne politike s primarnim ciljem osiguranja stabilnosti domaćih valuta uz istodobno relativno ekspanzivnu fiskalnu politiku. Takva kombinacija uobičajeno povećava kamatne stope i istiskuje privatni sektor iz izvora financiranja – misli Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

U Erste banci kažu da banke kreditnu aktivnost financiraju prije svega iz domaćih izvora, odnosno depozita, čija je cijena u proteklim razdobljima imala uzlazni trend. S druge strane, kažu, na dio financiranja iz inozemstva usprkos padu referentnih kamatnih stopa porasla je premija na rizik zemlje. Isto tako, napominju, kad se govori o spuštanju kamatnih stopa u inozemstvu, to se prije svega odnosi na referentne kamatne stope središnjih banaka, što ponajprije utječe na kamatne stope na međubankarskom tržištu. Utjecaj na kamatne stope na kredite znatno je složeniji.

• Kamate na kredite ovise o cijeni financijskih izvora, premiji za pokriće rizika i troškovima regulacije. Financijski izvori banaka uglavnom se sastoje od domaćih depozita i inozemnih zaduženja. Cijene domaćih depozita zbog manje dostupnosti inozemnih izvora rastu i nastavljaju se rasti sve dok potražnja za kreditima bude premašivala ponudu. Upravnoteženje prognoziramo tek u drugoj polovini godine. Cijena inozemnih pozajmica ovisi o referentnim kamatnim stopama i kreditnom ‘spreadu’. Referentne kamatne stope padaju, ali ne i kreditni ‘spread’ za Hrvatsku, koji ovisi o rentngu države. Dapače, izglednije je rast ‘spreada’ veći od pada kamatnih stopa. Ukupno gledano, cijena financijskih izvora za hrvatske banke rast će u 2009. – objašnjava pojavu kojoj smo svjedoci u bankarskom sektoru RBA-ov glavni ekonomist Anton Starčević. U odnosu na tržište eurozone, napominje Starčević, Hrvatska je u povoljnijem položaju jer nema problema sa sanacijom banaka koje su ulagale u toksičnu financijsku imovinu.

• No Hrvatska je u nepovoljnijem položaju jer je gospodarstvo veoma ovisno o priljevu inozemnog kapitala. Budući da je obilježje ove ekonomske krize prestanak priljeva kapitala na tržišta u razvoju (kojima pripada i Hrvatska), osnovni problem hrvatskoga gospodarstva u razdoblju krize postaje nedostupnost financijskih izvora, odnosno kredita – smatra Starčević. Njegove procjene vrlo su slične procjenama vodećih ljudi hrvatskih banaka za ovu godinu, koji su u prilično nezavidnoj poziciji jer moraju mijenjati način poslovanja koji je do sada dobro funkcionirao desetak godina. Da se ne bi dovelo u položaj da i same budu krive za vlastite loše rezultate, banke moraju mijenjati kreditnu i politiku depozita te uvjete procjene kreditne sposobnosti klijenata i isplativosti njihovih projekata.

Godine sve jeftinijih izvora financiranja napravno su završile, pa banke moraju biti mnogo pametnije nego prije da bi izašle iz tog začaranoga kruga relativno neokrznute, što je svojevrsan izazov u ovoj godini. Najveći dio kreditnog portfelja odnosi se, bar kad je o stanovništvu riječ, na stambene kredite. S obzirom na to da banke financiraju obje strane (kupce i prodavatelje).

Politika kreditiranja ove će godine biti određena politikom upravljanja rizicima. Erste banka podjednako će financirati i građane i tvrtke. U segmentu poslovanja s građanima dostupnost i realizacija kredita ovisit će ponajprije o kreditnoj sposobnosti građana. U dijelu poslovanja s pravnim osobama Erste banka će se kao i do sad, u strukturiranju kreditne izloženosti prema pojedinim djelatnostima držati načela pozitivne ocjene sposobnosti i mogućnosti tražitelja kredita, njegova poslovanja te posebno tržišta na kojem posluje. Sukladno tomu banka će sigurno pratiti isplative tvrtke i projekte, ali ti će projekti morati biti bolje pripremljeni i imati veći vlastiti udjel u ukupnom iznosu financiranja. Slično misle i u RBA-u, gdje kažu da će prednost davati gospodarstvu, a ne potrošnji. Najprije se zadovoljava kreditna potražnja u poduzećima koja se mogu realizirati na vanjskim tržištima (izvoznici proizvoda i usluga), zatim u poduzećima čiji proizvod nije osjetljiv na krizne cikluse, a tek nakon toga i ostalim klijentima. Najteže do kredita dolaze poduzeća kojima se smanjuje potražnja za proizvodima i svi oblici kreditiranja potrošnje. Naravno da klijenti koji nemaju atraktivne proizvode i usluge i za razdoblje krize moraju smanjiti troškove i prilagoditi se tržištu. Banke im neće nauštrb klijenata s većim potencijalom održavanja ili čak rasta realizacije produljiti razdoblje smanjenja poslovnih aktivnosti. Ograničene resurse iskorištava se ondje gdje će ostvariti najveći učinak – kaže RBA-ov glavni ekonomist Anton Starčević.

Postroženje uvjeta za odobravanje kredita strožom politikom kolaterala. Tu je ponajprije riječ o procjeni kreditne sposobnosti dužnika (za istu ratu sada se traži veća plaća i sigurnije radno mjesto) i povećanju omjera potrebne hipoteke za odobrenje stambenih i gotovinskih kredita. Ovisno o proizvodu, kod stambenih kredita u kojima se plasman odobrava ponajprije na temelju primarnog izvora otplate, odnosno klijentove kreditne sposobnosti, osiguranje po kreditu, odnosno omjer vrijednosti kredita i nekretnine, nije se mijenjalo. Kod hipotekarnih kredita, u kojima je osnova odobrenja sekundarni izvor otplate kredita koji čini kvalitetna i utvrđena nekretnina, omjer zatraženog iznosa i hipoteke promijenio se potkraj prošle godine, pa je omjer kredita i vrijednosti nekretnine sada jedan prema dva. Kad je riječ o osiguranju, oni su uglavnom standardni, samo je mogućnost kombiniranja različitih nekretnina, prvi aktivni potezi povučeni su upravo u tom segmentu.

Uvidjevši da bi hlađenje tog tržišta moglo prouzročiti dvostruku štetu – smanjenje vrijednosti stanova i eventualnu propast mnogih građevinskih tvrtki – svoje prve poteze usmjerile su na povećanje prodaje stanova u raznoraznim akcijskim ponudama. Prvi je taj potez povukao Raiffeisen, a slijedile su ga Erste i Hypo banka. Potrošnja će se u ovim uvjetima sve teže kreditirati, tako da će nenamjenski krediti postati skuplji i teže dostupni, a banke koje te kredite nude strankama koji nisu njihovi klijenti sada su rijetke.

• Stanovništvo je klijentski segment koji predstavlja potrošnju. Budući da se agregat potrošnje u Hrvatskoj godinama financirao iz priljeva inozemnog kapitala, u uvjetima zastaja u priljevu kapitala znatno se smanjuje kreditiranje potrošnje. Povećanje kamatnih stopa samo je jedan od instrumenata za uspostavljanje ravnoteže između ponude i potražnje, a drugi su stroži uvjeti za dobivanje kredita.

Tako se usklađuje buduća potrošnja s realnim prihodima stanovništva – objašnjava Starčević tendencije u kreditiranju građana. Osim povećanja kamata jedna od stvari koju banke čine da bi osigurale povrat kredita jest i postroženje uvjeta za odobravanje kredita u Erste banci. Slična je situacija manje-više i u drugim velikim bankama. Neke od banaka u Hrvatskoj već su uskladile kamatne stope za u prosjeku postotni bod, a druge to planiraju uvesti u dogledno vrijeme. Općenito, svi analitičari tu i vide kraj rasta kamata, uz zadršku da će kamatna politika morati pratiti trendove u svijetu. Dodatne aktivnosti sve banke ovih dana usmjeravaju prema programima subvencije kamata korisnicima koji su ostali bez posla ili su na roditeljskom dopustu, no taj potez bit će isplativ jedino ako kreditna kriza ne potraje dulje od sljedeće godine. Ostvare li se crne prognoze nekih ekonomista, taj potez neće biti dovoljan, pa bi produljenje krize i produbljenje nepovjerenja u bankovnom sustavu moglo smanjiti profitabilnost banaka zbog povećanja nenaplativih kredita. Nadajmo se da ipak neće biti tako.