Home / Ostalo / Ukidanje jednog pravilnika nekima je oduzelo do 75 posto prihoda

Ukidanje jednog pravilnika nekima je oduzelo do 75 posto prihoda

Sredinom ožujka Ministarstvo poljoprivrede ukinulo je Pravilnik o veterinarskoj inspekciji nad utovarom, istovarom i pretovarom životinja i hrane od životinjskog podrijetla. Do sada su za to bili ovlašteni veterinari iz veterinarskih stanica i ambulanata, a ubuduće će se o ispravnosti brinuti sami proizvođači, prerađivači i ostali subjekti vezani uz te poslove. Iako kasne, svi će oni morati uvesti samo-kontrolu sustavom HACCP, što je u skladu s pravnom stečevinom EU. Spomenuto ukidanje Pravilnika definitivno će natjerati veterinarske organizacije u reorganizaciju, jer je ionako zabilježen trend gdje tržišnu prednost dobivaju veterinari s usvojenim novim znanjima.

Danas je u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, aktivno više od 1.600 veterinara u 261 veterinarskoj organizaciji, a reakcije mnogih pokazuju da one time gube znatan prihod, neke čak i do 75 posto. Mio Furi, direktor Veterinarske stanice u Županji, kaže da će zbog toga izgubiti godišnje 100 tisuća kuna, što je za njegovu malu veterinarsku stanicu znatna svota. U sličnoj situaciji je i Tihomir Grizelj, direktor Veterinarske stanice u Vrbovcu, koja je samo od ove inspekcije ubirala 350 tisuća kuna bez PDV-a. – Imamo 14 veterinara i za ostale poslove inspekcije bit će angažirano samo njih šest. Dakle, očekujem gubitak od 60 posto ovih prihoda – kaže Grizelj. Da veterinariima baš i ne cvjetaju ruže, Grizelj pokazuje primjerom nadzora janjeta na liniji klanja. Prema novom cjeniku od 1. lipnja, koji propisuje Ministarstvo poljoprivrede, i ono što ostane ovlaštenih veterinara Vrbovčanima će donositi tek 1,10 kuna po komadu, umjesto dosadašnjih 14 kuna.

Ipak, najveći gubitak očekuju u Veterinarskoj stanici Grada Zagreba, koji će dosegnuti osam milijuna kuna, što je čak 75 posto njihova prihoda i koja bi na kraju mogla biti desetkova izbacivanjem 12 veterinara iz stroja. – Ionako već godinu-dvije razmišljamo da idemo na bubanj i stvarno ne znam što da radimo – kaže Ante Modrić, direktor Veterinarske stanice Grada Zagreba.

Novi Pravilnik ipak neće pogoditi sve veterinarske organizacije, nego samo one koje su se znatno oslanjale na prihode od inspekcijskih nadzora. No, on bi mogao zaustaviti trend usitnjavanja gdje su ambulante nicaše kao gljive poslije kiše, zbog čega su mnoge i ranije zatvarane. Naime, vrlo je lako otvoriti ambulantu, jer su potrebna samo tri veterinara, no, mnoge od njih ne mogu konkurirati stanicama koje mogu obavljati više poslova. Stvar je u tome što je kolač mali, pa u ovom poslu nema velikih zarada. Zato bi se očekivalo da će doći do spajanja ili preuzimanja, ali dosad o tome nije bilo govora.

Doduše, direktor čakovečkog Bioinstituta Saša Legen smatra da bi se za 10 do 15 godina vrlo lako mogao formirati klaster ambulanata, pogotovo u segmentu životinja za ishranu. One bi tako mogle konkurirati većim sustavima u kojima je mogućnost edukacije znatno veća te su operativniji i raspoložu s više raznih veterinarskih stručnjaka. Primjerice, oni su bili jaki oslonac Upravi za veterinarstvo u borbi protiv ptičje gripe ili svinjske kuge. – Radilo se o cjelodnevnoj aktivnosti većega broja ljudi, što je sa sustavom od tri veterinara naprosto nemoguće, pogotovo ako samo jedan od njih izostane – kaže Legen.

Mogućnost opstanka veterinari sve više vide u segmentu tzv. male prakse, odnosno kućnih ljubimaca, koji se u posljednjih desetak godina strelovito razvio. – Veterinari koji isključivo rade malu praksu, i koji će se dalje profilirati u tom području, sigurno će imati bolju budućnost naspram ostalih – kaže Antonela Wendling, vlasnica ambulante Nela.

Ovo je čak otišlo toliko daleko da su se pojedine veterinarske ustanove profilirale kao internističke, kirurške, porodiljne itd. Osim njih, u segment kućnih ljubimaca uvrstit će i sportske konje, čiji broj u posljednjih tri godine također raste, a što se veterinarima isplati. Uzrok tome je, tvrdi Legen, otuđenje čovjeka koji sve više traži društvo kućnog ljubimca, ali i rast životnog standarda, tako da su rasle i potrebe za nadziranjem zdravlja kućnih ljubimaca.

Zbog toga prihodi od liječenja kućnih ljubimaca ovise o prosječnom dohotku. No, to nas ne treba zavarati, jer je to slučaj samo u velikim gradovima. U manjima je to daleko rjeđe, a na selu ljudi uopće ne bi mogli shvatiti kako je moguće da netko plaća CT za psa. Kad je riječ o životinjama za ishranu, općenito će se, ne prelazi li cijena liječenja trećinu tržišne vrijednosti životinje, odustati od liječenja, što vlasnici kućnih ljubimaca ne čine jer su emotivno vezani uz njih – kaže Legen.

No, iako je ukinut Pravilnik o inspekciji, ubuduće će veterinarske organizacije ipak moći zarađivati vršći kontrolu. Naime, država će prenositi određene ovlasti iz područja službenih kontrola na veterinarsku organizaciju koja će se morati akreditirati kao tzv. kontrolno tijelo.

Zato će ubuduće opstati samo organizacije koje budu ulagale u kadrove, što se potvrdilo u slučaju ovlaštenih veterinara. Preko noći su izgubili posao inspekcije, a godinama nisu ulagali u znanje novih veterinarskih dostignuća.

Osim male prakse, veterinarske bi se organizacije mogle okrenuti i razvoju dodatnih djelatnosti. Spomenuti Legenov Bioinvest najveći je privatni laboratorij u Hrvatskoj, koji je iz markeških razloga promijenio ime iz nekadašnje Veterinarske stanice Čakovec, jer mu ime sada ne sugerira da je lokalna organizacija. Naime, osim veterinarstva sa svojih 15 laboratorija unatrag pet godina ispituje oborinske vode te zdravstvenu ispravnost vode za piće. Prošle godine investirao su 2,7 milijuna kuna u opremu, a imao 88 zaposlenih, od čega je polovina visokostruktnih kadrova te ima najveći broj akreditiranih metoda – 62.