Činjenice o mastima

Evedesete godine proteklog stoljeća bile su ‘teške godine’ za masti. Povezivane s pretilošću i rizikom od kardiovaskularnih bolesti, masti su često zanemarivane u prehrani. Ali, novo im je tisućljeće donijelo nova saznanja i povratak na jelovnike. Preporuke govore da svakodnevnom prehranom treba osigurati 30% energije iz masti. Zato je važno odabrati dobre i kvalitetne masti kako bismo organizmu osigurali najbolje. Tri su osnovne vrste masnoća: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene, a postoje biljni i životinjski izvori masnoća. Masti u hrani obično su mješavina zasićenih i nezasićenih masnoća, međutim, biljne namirnice sadrže više nezasićenih, dok životinjske sadrže više zasićenih masti. Prema preporukama, do 10% trebale bi činiti zasićene, a 20% nezasićene masti.

Jedan gram masti osigurava 9 kcal energetske vrijednosti, a gram ugljikohidrata 4 kcal. Masti čine važan dio staničnih struktura te organizmu omogućuju apsorpciju vitamina A, D, E i K. Masno tkivo ‘skladište je energije’, štiti unutrašnje organe od mehaničkih oštećenja te služi kao toplinski izolator. Idealni udjel masnog tkiva u organizmu zdrave osobe iznosi 12 – 20% za muškarce i 20 – 30% za žene. Masti su u hrani prisutne u vidljivu (biljna ulja, maslac, margarin) i nevidljivu obliku (primjerice, u mesu i mesnim prerađevinama, mlijeku i mliječnim proizvodima, sjemenkama i orašastim plodovima).

Transmasne kiseline nalaze se u hrani koja sadrži masnoće životinjskog porijekla, a nastaju u proizvodnji sustava nekih biljki. U hrani koja sadrži masnoće biljnog porijekla nastaju prilikom postupka očvršćivanja biljnih ulja. Očvrsnuta biljna ulja najčešće se dobivaju postupkom hidrogeniranja. Taj proces razvili su kemičari početkom 20. stoljeća. Sve do 1990-ih hidrogenirane masti činile su se dobrom alternativom životinjskim mastima jer su do tada informacije o zdravstvenim učincima transmasnih kiselnina bile oskudne i kontradiktorne. Prekretica u poimanju transmasnih kiselnina dogodila se 1990-ih kad je otkriveno da nepovoljno djeluju na zdravlje srca i krvnih žila. Od prepoznavanja transmasnih kiselnina kao prijetnje zdravlju do njihova potpunog uklanjanja iz margarina nije prošlo mnogo vremena. I vodeći proizvođač ulja, majoneza i margarina na području Hrvatske – Zvijezda – drži korak sa svjetskim trendovima i najnovijim saznanjima uvodeći tehnološke inovacije, a rezultat su proizvodi bez transmasnih kiselnina.

Margo je omiljeni proizvod brojnih generacija potrošača. Tijekom vremena Margo je prerastao u liniju margarinskih namaza koju danas čine Margo Nova, Margo Jogurt, Margo Light, Margo Olive i Margo Slani. Margarini Margo sadrže niz masnih kiselnina potrebnih organizmu, uključujući i esencijalne masne kiseline. Stotinu grama ovisno o pojedinom proizvodu, osigurava 18 do 22 g zasićenih masti, 16 do 21 g jednostruko nesasićenih masti te 8 do 24 g višestruko nesasićenih masti. Iznimka je Margo Light, koji zbog smanjenog udjela masti sadrži i dvostruko manje zasićenih i jednostrukozasićenih masti, dok je sadržaj višestrukozasićenih masti očuvan. Margarinski namazi Margo ne sadrže kolesterol niti štetne transmasne kiseline te su obogaćeni vitaminima A, D i E, osiguravajući pozitivnu energiju za dnevne napore.

Koji izravno smanjuju troškove proizvodnje jer lopatice sad više neće morati na ‘shot peening’ u Alstomov pogon u Švicarsku. Zaokruženjem procesa u Karlovcu će ostati i dio prihoda. Govoreći o prognozama i očekivanjima, Vranić kaže i kako je energetika, a posebno servisiranje u energetici, manje podložna kriznim udarima nego automobilska ili mnoge druge preradivačke industrije. Utjecaja krize će biti, ali kako se nitko ne želi odreći energije, kaže Vranić, održavanje postojećih energetskih kapaciteta, kao ni zamjene dotrajalih postrojenja novima, neće imati alternative.

Istina, neki su projekti odgođeni, ali Alstom Hrvatska uspješno održava zaposlenost povratkom nekih poslova – prije prenesenih podizvođačima – u svoje hale. Servisni su poslovi s jedne strane iznimno dohodovni, s velikim udjelom novostvorenih vrijednosti i znanja koje se prodaje kroz inženjeriranje, ali s druge strane prognoze su u servisiranju mnogo teže nego u proizvodnji novih strojeva, koja ipak počiva na realnim planovima.

Neočekivani poslovi idu na ruku ako u kapacitetima ima rezerve, a u suprotnom samo donose glavobolje. Tržište servisno-remontnih poslova uvelike ovisi i o unutarnjem stanju pojedine zemlje. Primjer Srbije možda najbolje ilustrira jaz između potreba i mogućnosti. Naime, ondje ima mnogo postrojenja u čijoj je gradnji sudjelovala Jugoturbina, a po drugoj osnovi i Alstom. Većini toga potrebni su remonti i revitalizacija, a sve to još čeka rasplet na političko-gospodarskoj razini i, dakako, izvor financiranja.

Za karlovački pogon posebna je pogodnost to što više ne konkuruje Alstomu, nego je postao njegova cjelina, tako da se i kao proizvođač originalnih dijelova može javiti za sve te poslove. Prema Vranićevim riječima, i u Alstomovoj centrali odlučili su da će karlovačka tvrtka u tom dijelu preuzeti vodeću ulogu. Čak je i Alstomovo predstavništvo u Beogradu podređeno regionalnom sjedištu u Karlovcu i njegova će se bilanca konsolidirano prijavljivati centrali grupacije.

U našoj regiji kriza će, vrlo vjerojatno, kupce naših proizvoda i usluga sad prisiliti na ulaganje samo u nužne zahvate i saniranje neočekivanih događaja, a preventivni ugovori o dugoročnom servisiranju, kao i investicije u nove projekte, odgađat će se za bolja vremena. U svijetu su na snazi ipak dugoročni veliki ugovori s čvršćim izvorima financiranja, aulagati će se u povećanje energetskih efikasnosti postrojenja, što ide na ruku našem prioritetu punjenja strojnih i servisnih kapaciteta. U tom smislu ne očekujem da za nas ova godina bude laka, ali s obzirom na naš plan rasta od pet do 10 posto, ocijenio bih je ocjenom četiri – kaže Vranić.