Hrvatski potrošači odani su domaćim brendovima

Svijetla budućnost

Uvjetno rečeni, novi brendovi poput prirodne vode Jane ili čokolade Dorine, stari tek desetljeće ili dva, također dolaze iz tvornica sa zvučnim imenima. Ipak, ima znakova koji predviđaju svijetlu budućnost.

• Istina je da je većina hrvatskih brendova iz prehrambene industrije, i to s vrlo dugom tradicijom, ali u tome se ne razlikujemo mnogo od svijeta jer i najvrjedniji je svjetski brend iz prehrambenog segmenta (Coca-Cola). Ipak, treba napomenuti da imamo i snažnih novih brendova poput portala MojPosao, Coolinarike, Limuna… Oni nisu poznati u općoj populaciji, ali imaju svoju ciljnu skupinu u kojoj su veoma prepoznatljivi i sigurno imaju svoju vrijednost – kaže Saša Blažeković, brend-konzultant tvrtke Sinergie.

Upravo takvi, snažni domaći internetski brendovi s vremenom mogu postati samo još snažniji jer su nove generacije potrošača sve usmjerene na komunikaciju, obavljanje poslovanja, ali i kupnju internetom. Ni s korporativnim brendovima nije mnogo drukčije. Većinom je riječ o tvrtkama s tradicijom: Ina, Konzum, Zagrebačka banka, PBZ, Podravka, Pliva… Sve te tvrtke posluju vrlo dugo. Iznimka su Adris grupa (relativno novi brend), stara samo šest godina, ali nastala na 132-godišnjoj tradiciji, i T-HT, brend koji postoji od 2004.

Posao tek slijedi

Ipak, iako nisu prepoznati u općoj populaciji, mnogo je i novih korporativnih brendova prepoznatljivih u poslovnome svijetu i vezanih uz razvoj hrvatskoga tržišta kapitala. Dovoljno je spomenuti Zagrebačku burzu ili tvrtke čijim se dionicama mnogo trguje.

Nameće se zaključak da su potrošači u Hrvatskoj veoma odani dobro poznatim brendovima, ali i da se nove brendove ne prihvaća i ne razvija. Jedan je od očitih primjera turizam, svakako grana u koju se polaže mnogo nade kad se govori o razvoju hrvatskoga gospodarstva. Čak i za izlazak iz trenutačne gospodarske krize njega se navodi kao ključnog. A osim nekoliko ključnih odredišta kao što su Dubrovnik ili Hvar, koje turističke brendove poznaje prosječni potrošač? Uz mnogo razmišljanja rijetko se koji brend izdvaja osim destinacija – možda samo Maistra ili drugi sličan hotelski lanac.

• Kad govorimo o turizmu, dobro je profilirana Istra, koja ima svoju strategiju i autohtona je, zbog čega je prepoznatljiva potencijalnim turistima. Ali istina je da se nedovoljno brendiraju ne samo određena odredišta ili hotelski lanci nego i općenito zemlja. Brendiranje Hrvatske posao je koji nas tek očekuje. Za usporedbu, stotinjak ljudi u Mumbaju stalno je zaposleno na brendiranju Indije – objašnjava Blažeković.

Problem je, možda, u tome što se brendiranje još ne smatra dovoljno važnim ili se pogrešno misli da je riječ o reklamiranju, pri čemu se zaboravlja na pravu vrijednost koju brend ima, a proizvod nema.

No nadu svakako pruža to što Hrvatska ima vrlo dobro razvijenu mrežu marketinških stručnjaka, pa tako i onih posvećenih brendiranju. Možda, odluče li domaće kompanije poslušati njihove savjete, a oni se uistinu pokažu na visini zadatka, za deset godina slika koju će pružati hrvatski brendovi bude prepuna novih brendova koji će domaći, ali i strani potrošači prepoznati i voljeti.