JOSIP KREGAR Dekan želi biti gradonačelnik

Pobijedi li na skorašnjim izborima, dekanu Pravnog fakulteta ne bi bilo prvi put da bude na čelu Zagreba – slast upravljanja gradom okusio je prije devet godina kao Vladin povjerenik za Zagreb.

Zanimanje za Josipa Kregara naglo je poraslo nakon što je objavljeno da prema rezultatima anketa sve ozbiljnije ugrožava sadašnjega gradonačelnika, i to na iznenađenje mnogih koji su dosad Bandića smatrali nedostižnim. Ako pobijedi na skorašnjim izborima, međutim, Kregaru ne bi bilo prvi put da bude na čelu Zagreba.

Prije devet godina imenovan je povjerenikom Vlade Republike Hrvatske za Zagreb. Prema Vladinoj odluci o njegovu imenovanju prestalo je raditi zagrebačko Gradsko poglavarstvo, a dotadašnja zagrebačka gradonačelnica i njezini zamjenici (uključujući Bandića) morali su nastaviti raditi na poslovima državne uprave.

Kregar i Bandić kao protukandidati nisu nepoznati jedan drugomu jer Kregar je namjeravao kandidirati se za gradonačelnika nakon isteka mandata povjerenika Vlade za Zagreb. Od kandidature je tada odustao zbog afere sa stambenim kreditom Posmrtna pomoći u kojoj je dotad bio predsjednik Nadzornog odbora, a gradonačelnik je postao Bandić. Pritom mu uopće nije pomoglo to što tijekom njegova mandata Posmrtna pomoć nije bankrotirala i što i danas funkcionira, a nije završila kao ‘Sutla Šenkovec’ i brojne slične institucije u vrijeme financijskog inženjeringa, pretvorbe, inflacije, denominacije itd. A demantirao je i načelo ‘tko je jamio – jamio je’ jer je odmah nakon izbijanja afere kredit u cijelosti vratio. Sve to danas, zapravo, više i nije važno: ljudi se opredjeljuju za Kregara jer njegov eventualni izbor donosi promjene.

Josip Kregar rođen je 1. siječnja 1953. u Ogulinu. Osnovnu školu završio je u Novom Vinodolskom, gimnaziju u Šibeniku i 1976. Pravni fakultet u Zagrebu. Prvo zaposlenje dobio je kao znanstveni istraživač u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Magistrija u području javne uprave i političkih znanosti 1982. Od 1982. do 1986. zaposlen je kao znanstveni asistent na Katedri za upravnu znanost na Pravnom fakultetu u Zagrebu i uspoređno je izabran za znanstvenog asistenta za područje sociologije. Doktorirao je 1991. (na temu ‘Deformacije organizacijske strukture: hijerarhija i solidarnost’ pod mentorstvom Eugena Pusića). Sve vrijeme radi kao nastavnik (znanstveni suradnik, docent do 1995.), odnosno izvanredni profesor na Katedri za sociologiju. Za dekana Pravnog fakulteta izabran je prije četiri godine.

Imao je teško djetinjstvo. Malo je poznato da je prebacio dječju paralizu i ležao više mjeseci u bolnici na zagrebačkoj Šalati. Otac mu je bio zatvorenik nakon Drugoga svjetskog rata, suden kao domobran – robijao je u Gradišci nakon što je prošao križni put. No nakon robije, s obzirom na to da je govorio dva strana jezika, zapošljava se u hotelima, pa zbog toga sin Josip završava osnovnu školu u Novom Vinodolskom, a gimnaziju u Šibeniku.

Kao možda svoje najplodnije razdoblje Kregar ističe svoj, kao što sâm rado naglašava, ‘pravi’ studij javne uprave u Parizu – teorije organizacije kod Michaela Croziere i javne uprave kod Gerarda Timsita (na Sorbonne). U Parizu je napisao većinu doktora, što smatra dobrim ulaskom u svjetsku znanost. Naglašava da su mu sjajni prijatelji iz tog vremena Peter Gay (njemački povjesničar), Michael Frendo (malteški ministar vanjskih poslova) i Elise Rudin (feministkinja).

Gostujući je nastavnik na sveučilištima u Grazu 1992. (W. Mantl) i Yaleu u SAD-u (S. Rose-Ackerman). Predavao je na poslijediplomskom studiju na Fakultetu za sociologiju, društvene znanosti i novinarstvo u Ljubljani. Predaje na poslijediplomskom studiju javne uprave na Pravnom fakultetu (Sociologija uprave). Predavao je (1992.-1994.) na Fakultetu kriminalistike (Posebna sociologija – obitelj, devijantnost, siromaštvo, organizacija). Na Hrvatskim studijima predaje kolegij Sociologija prava.

Ovaj će se put Bandić morati mnogo više angažirati bude li želio izboriti drugi izborni krug jer se sada sučeljavaju dvije suprotstavljene koncepcije: urbana sa Šrićom kao rođenim Zagrepčaninom i Kregarom, koji nije Agramer, ali jest predstavnik urbane Hrvatske, i ruralna, koju karakterizira kaubojsko upravljanje Zagrebom.

Kregar je 2000. predložio Račanu osnivanje USKOK-a. Predložio je Kregar i borio se za zakon o sprječavanju sukoba interesa. Organizirao je međunarodnu mrežu i djelovao u antikorupcivnoj djelatnosti OECD-a. Zakon o sprječavanju sukoba interesa kao konzultant je odradio i za Crnu Goru. Bio je počasni gost u ime OECD-a na potpisivanju Konvencije UN-a protiv korupcije – jedan od deset takvih iz cijelog svijeta. Sudjelovao je na inicijativnom sastanku za osnivanje Transparency Internationala u Budimpešti 1995. i bio je predsjednik te organizacije u Hrvatskoj od 1997. do 2000.