Nevolja nikad ne dolazi sama

Čini se da recesija još nije ostavila dublji trag kod nas – tako bi otprilike glasio zaključak dobiven na temelju ad hoc analize poslovnih rezultata domaćih kompanija u prošloj godini. No dok je većina domaćih kompanija i u prošloj godini ostvarila dobre poslovne rezultate, znatan ih je broj ostvario gubitke. Dakako, ova će godina za sve njih biti neusporedivo teža i zahtjevnija u smislu ostvarivanja planirane profitabilnosti, ali još više zadovoljenja potreba za tekućom likvidnošću.

Tako je Dioki prošlu godinu završio s gubitkom od 90,6 milijuna kuna, a konsolidirani je gubitak na razini Grupe iznosio pozamašnih 132,3 milijuna kuna. Inače, Dioki je, prema komentaru uprave, u prvih osam mjeseci prošle godine poslovao pozitivno, a na negativni cjelokupni rezultat Grupe utjecao je nagli pad cijena sirove nafte, a za tim i petrochemijskih proizvoda i plastike zbog svjetske recesije koja je dostigla vrhunac u posljednjem kvartalu prošle godine. Kako kretanje cijena gotovih proizvoda nije pratilo kretanje cijena sirovina, u međuvremenu je znatno pala i potražnja na inozemnim tržištima polimera, kao i potrošnja u prehrambenoj, građevinskoj i automobilskoj industriji.

Rezultate znatno slabije nego u 2007. godini prošli je tijedan objavio i HGspot, koji je ostvario 21,5 milijuna gubitka u odnosu na neto dobit od 11,05 milijuna kuna, ostvarenog godinu dana prije. Najveći utjecaj na gubitak imali su značajno povećani troškovi financiranja uslijed financijske krize na tržištu. Naime, kako bi se smanjila izloženost tekućim trendovima na IT tržištu, tijekom 2008. godine u HGspotu su ostvarili određene investicije s ciljem proširenja asortimana proizvoda namijenjenih prodaji, no to se pokazalo kao dodatan uteg oko vrata. U HGspotu su za pad prodaje okrivili i snažnu eroziju cijena proizvoda iz IT asortimana te potrošačke elektronike. Naime, to što su vodeći svjetski brendovi radi osvajanja tržišnih udjela snizili prodajne cijene, što je dodatno potaknuto recesijom, odnosno smanjenjem potražnje na globalnom tržištu, ostavilo je posljedice i na sektor maloprodaje.

132,3 milijuna kuna lanjski je gubitak Diokija, koji je nagomilao samo u posljednjih četiri mjeseca prošle godine.

Čak 50 posto izgubila je u prošlom tjednu dionica Koke. Koka je u prošloj godini ostvarila znatno lošije poslovne rezultate nego godinu dana prije, barem što se tiče profitabilnosti, a krivac za tako snažan pad cijene na zanemarivom volumenu bila je vrlo niska likvidnost u trgovini Kokinim dionicama. Inače, Koka je lani za nešto više od 10 posto povećala poslovne prihode, na dosad rekordan iznos od 1,27 milijardi kuna, no s druge je strane zbog povećanja poslovnih rashoda neto dobit sa 25,6 milijuna kuna, koliko je ostvareno u 2007. godini, pala na samo 10,18 milijuna kuna. Pad dobiti prouzročen je rastom cijena inputa.

U prošlom je, skraćenom radnom tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex nastavio svoj, sad već petotjedni cjenovni oporavak. Naime, njegova je vrijednost u prošlom tjednu porasla za 1,21 posto, odnosno sa 1.533,74 na 1.552,31 bod. U isto vrijeme obveznički je indeks Crobis na tjednoj razini ponovno oslabio nakon sad već dugog razdoblja stagnacije. Naime, njegova je vrijednost u prethodnom tjednu pala za novih 0,4 posto, i to s 86,02 na konačnih 85,67 bodova.

Da je pogoršane trošarinske uvjete kompanija pokušala amortizirati na teret vlastitih prihoda, to bi je stajalo 90-ak posto lanjske dobiti na razini Grupe.

Osim recesije na tržištu, Adrisu trenutačno najveći problem stvaraju izmjene u sustavu trošarina na duhanske proizvode, odnosno njihova harmonizacija s legislativom EU. Očito je da je Vlada pokleknula pod pritiscima iz EU, odnosno vodećih svjetskih duhanskih multinacionalki, od kojih su neke snažno prisutne na domaćem tržištu, a s obzirom na to da je uvođenjem novog trošarinskog sustava Hrvatska postala jedina zemlja koja nekoliko godina prije ulaska u EU dostiže potrebne harmonizacijske uvjete. U skladu s novonastalim tržišnim okolnostima, TDR je početkom travnja cijene proizvoda povećao za prosječno dvije kune po pakiranju. Naime, da je pogoršane trošarinske uvjete kompanija pokušala amortizirati na teret vlastitih prihoda, dogodilo bi se njihovo smanjenje za oko 30 posto, odnosno 450 milijuna kuna, što znači da bi se kompanija, primjerice, trebala odreći 90-ak posto lanjske neto dobiti na razini Grupe.

Naime, prošlogodišnja je neto dobit Adrisa iznosila 499,1 milijun kuna (30,81 kunu po dionici) i bila je za 25,3 posto manja nego godinu dana prije. No zanimljivo je da je operativna dobit kompanije u isto vrijeme porasla za 12,9 posto, na 773,88 milijuna kuna, kao i EBITDA, na 981 milijun kuna. To je zato što su prošlogodišnji poslovni prihodi Adrisa zadržani na razini onih ostvarenih u 2007. godini, a znatno je lošiji rezultat ostvaren na financijskim transakcijama Grupe.

Naime, financijski su prihodi Adrisa u prošloj godini pali za 18,3 posto, na 228 milijuna kuna, u prvom redu zahvaljujući padu prihoda od kamata, i to s 225 na 151 milijun kuna, a s druge strane prihodi od pozitivnih tečajnih razlika porasli za 42,4 posto, na 77 milijuna kuna. No financijski su rashodi kompanije u prošloj godini povećani za čak 3,6 puta, odnosno sa 90,6 na 327,5 milijuna kuna, i to zbog udvostručenja negativnih tečajnih razlika te snažnog rasta plaćenih kamata i ostalih financijskih rashoda, s 47 na 238 milijuna kuna. U skladu s tim, rezultat financijskih transakcija na razini grupe u prošloj je godini prvi put bio negativan, s ostvarenim minusom od gotovo 100 milijuna kuna, što se u konačnici, među ostalim, odrazilo i na pad neto dobiti Grupe.