OFFSET

U sklopu offseta s finskom Patriom ni jedna domaća tvrtka još nije službeno sklopila posao. Naime, ni godinu i pol dana nakon što je Ministarstvo obrane s Patriom potpisalo ugovore o nabavi 84 borbena oklopna vozila vrijedna 112 milijuna eura, a finska tvrtka se obvezala zauzvrat osigurati izvozne poslove hrvatskim tvrtkama, Povjerenstvo za offset još nije dalo blagoslov ni na jedan takav posao.

Podsjetimo, prilikom potpisivanja ugovora Patria se obvezala osigurati 150 posto offseta (program kojim se ugovara reciprocitet poslova što ga isporučitelj treba osigurati zemlji kojoj je prodao naoružanje ili vojnu opremu) – 35 posto izravnog i 115 posto neizravnog. Točnije, da će oko 59 milijuna eura uložiti u tvornicu Đuro Đaković, s kojom surađuje na projektu izrade vozila (kroz transfer tehnologija i znanja) te da će hrvatskim tvrtkama osigurati izvoznih poslova u vrijednosti 109 milijuna eura. Ili da će u vrijednosti 109 milijuna eura dovesti stranih ulaganja u Hrvatsku. Govorilo se da će Finci donijeti poslove Elki, Končaru, brodogradilištima, drvnoj i metalnoj industriji, ali Patria hrvatskim tvrtkama još nije osigurala ni jedan posao.

I dok realizacija neizravnog offseta ne ide željenim tempom, onaj izravni – ulaganje u tvornicu Đuro Daković, zasad ide dobro. Prema riječima predsjednika Uprave slavonskobrodskog Holdinga Zdravka Stipetića, Patria ispunjava sve svoje obveze. Transfer tehnologije, priprema kompletne proizvodnje, pokretanje projekta, sve se odvijalo prema planu, a rezultat je i domaća proizvodnja prvih pet tijela za taj projekt. Ove godine Đuro Daković bi samostalno trebao proizvesti prva vozila. Hrvatskim oružanim snagama tako bi se ove godine trebalo isporučiti 21 borbeno oklopno vozilo prema finskoj tehnologiji, od kojih će se 15 proizvesti u Slavonskom Brodu, a šest je već proizvedeno u Finskoj.

Industriji, a Patria se hvalila s brojnim pismima namjere hrvatskih tvrtki i dogovorenim poslovima, ali od izvoza i offseta Patrije zasad ništa. Iako je bilo riječi da Patria posreduje u poslu Crotrama i helsinškoga gradskog prijevoznika, iz Uprave Končara opovrgnuto nam je da su s Patriom pregovarali o tramvajima i offsetu. Bilo je riječi, navode, o hidroelektranama, ali dalje od razgovora nije se odmaklo. Tvrtka Elka kabeli, pak, nije došla ni do pregovora s Patriom, a kamoli do ugovaranja posla. Doduše, iskazala je interes za suradnju u offset programima, ali zasad se, kažu u Elki, taj interes nije realizirao.

U vrijeme recesije, kad brojne tvrtke iz drvne industrije zbog izgubljenih ili odgođenih poslova imaju slobodne kapacitete, offset poslovi, kaže Marijan Kavran, predsjednik Udruženja proizvođača namještaja pri HGK-u, svakako bi dobro došli. Ali i na tom polju zasad nema ničega konkretnog: – Vjerujem da imamo proizvode kojima bismo mogli konkurirati i blagonaklono gledamo prema ideji offseta. Razgovarali smo s Ministarstvom gospodarstva, imali smo brojne ideje, ali ništa nije realizirano – ispričao je Kavran.

A jedine ugovore koje je Patria predložila da uđu u program offseta Povjerenstvo nije odobrilo. Riječ je o dva ugovora između tvrtke 3. maj – motori i dizalice i finske Wartsile. Finska je tvrtka od riječke u dva navrata naručila 18 brodskih motora vrijednih 50 milijuna eura, ali Povjerenstvo navedene poslove nije priznalo kao dio offseta jer su potpisani pola godine prije nego što je Patria sklopila ugovor o offsetu. Dio članova Povjerenstva smatrao je da Patria nije zaslužna za sklapanje tih poslova te prema tome oni ne mogu biti dio offseta.

Kakve poslove Povjerenstvo priznaje kao offset pojasnila je Zoja Crnečki, koja je na čelu Centra za offset HGK: – Offset ugovorima posredstvom Povjerenstvo trebalo bi se donijeti nešto novo hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim tvrtkama: novi proizvodi, novo tržište, nova znanja, nova radna mjesta… Korist od tih poslova trebala bi biti dugoročna – pojasnila je Crnečki.

Poželjna su naravno strana ulaganja ili kooperacije, a ne jednokratni izvoz. Da bi se osigurala dugoročnost, obje bi strane u tom poslu trebale pronaći svoj interes, odnosno on mora biti zasnovan na čistoj komercijalnoj osnovi.

• Da bi se uključile u offset program, hrvatske tvrtke moraju biti konkurentne. Najveće šanse za ostvarivanje takvih poslova stoga imamo u području metalne industrije, strojogradnje, energetike, proizvodnje autodijelova, elektroindustrije… – rekla je Crnečki te dodala da je putem web stranica HGK-a interes za uključivanje u offset program iskazalo već 50-ak tvrtki.

Dosadašnji tijek realizacije offseta, na žalost, ne daje previše nade da će tim tvrtkama Patrijina obećanja donijeti toliko željeni izvoz. Naime, svaštva se pokušava ugurati pod offset kako bi se ispunile ugovorne obveze, što smo i sami shvatili nakon razgovora s direktorom tvrtke Midi iz Ivanovca Dragom Plevnjakom. On nam je, naime, ispričao da su na zamolbu predstavnika Patrije pristali izjaviti da su posao koji su sami sklopili u Finskoj dobili uz pomoć Patrije!

• Već četiri godine posluju s Fincima, a do konkretnog posla vrijednog 700 tisuća eura s tvrtkom Andritz Oy došli smo sami. Iz Patrije su nam obećali osigurati nove poslove ako ovaj već sklopljeni predstavimo da smo dobili zahvaljujući njima. No, ni nakon godinu dana ništa na tom polju nisu napravili. Srećom, mi možemo i sami – baš sada nam je na pomolu novi ugovor – ispričao je Plevnjak.

Je li Patria zaista sudjelovala i u dogovaranju posla nedavno obznajenog između tvrtke Tekol Teri iz Rijeke i SKS Toijala Works Oy iz Finske, točnije u stvaranju zajedničke tvrtke SKS TT, koja će se baviti izradom metalnih komponenti, nismo uspjeli saznati. Iz Tekol Terija nismo uspjeli dobiti odgovor, a o tom i drugim pitanjima nisu se očitovali ni iz Patrije.

Gdje je offset zapeo? Bez odgovora na to i cijeli niz drugih pitanja ostali smo na gotovo svim važnijim institucijama i adresama. Iz Ministarstva obrane odgovorili su nam samo kolika je vrijednost offset programa potpisanog s Patrijom, s tim da su prešutjeli kolika je vrijednost aneksu ugovora o nabavi još 42 vozila potpisanog potkraj 2008. (navodno je riječ o 68 milijuna eura). A na pitanje u kojem je poslovima za hrvatske tvrtke posredovala Patria uputili su nas na Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Iz tog ministarstva, pak, odgovorili su da nam ne mogu odgovoriti na većinu pitanja pozvavši se na sporazum s Patriom prema kojem su sve informacije o provedbi povezljive i smatraju se poslovnom tajnom. Prave odgovore je bilo moguće dobiti samo nezauzeto. Većina naših sugovornika krivca je tražila u Patriji. Jedan bivši član Povjerenstva neslužbeno nam je objasnio da Patria radi odlična vozila, ali da prema njegovom iskustvu nije sposobna osigurati poslove za hrvatske tvrtke. Drugi, pak, smatraju da djelomična odgovornost leži i na nadležnim ministarstvima, potom Povjerenstvu, koje se vrlo rijetko sastaje, ali i na recesiji, koja je otežala Patriji pronalaženje poslova za domaće tvrtke.

Ako je potonje u pitanju, nakon krize finska bi tvrtka ipak mogla ispuniti obveze. Uostalom, za to ima prilično dugačak rok. Obećanja o 150 posto offseta treba realizirati u 10 godina od potpisivanja ugovora, s tim da prvih 25 posto vrijednosti treba realizirati do 2011. godine. Dakle, Patria ima još osam godina za ispunjenje svojih obveza. U suprotnom, prijeti joj kazna u iznosu od 10 posto vrijednosti offseta.