Home / Mediji i publikacije / Uspješni brendovi

Uspješni brendovi

Posebnih recepata za internetski brendiranja jednostavno nema, kao što je to na svojem blogu svoje-dobno napisao Kevin Ham i dodao upozorenje da se kockanjem na domene može izgubiti mnogo novca. Jednako je kao i s ‘običnim’ brendom – bitan je zvuk u uhu, ali i kratkoća pisanja. Upravo su, zbog kratkoće njegovi pokretači portal nazvali Javno.com, a ne novinarstvo.com ili javniinteres.com. Glavno je da ne zbužite potencijalnog posjetitelja pa bi u imenu brenda trebalo izbjegavati slovo ‘d’ na početku imena kako se mogući posjetitelji ne bi pitali je li Djurdjevac.com ili je Durdevac.com. A sajt grada Đurđevca je dobar primjer za zaposjedanje imena: djurdjevac.hr je site u vlasništvu grada, dok je djurdjevac.com sajt u vlasništvu privatne turističke tvrtke, ali je ljepši i atraktivniji.

Iako je htjelo naći sajt najprodava-nijeg tjednika u Hrvatskoj. Kevin Ham dobro je zaradio i još zaraduje na efektnim imenima domena. Prije točno dvije godine njegov se bogatstvo procjenjivalo na 300 milijuna US dolara. Inače, Ham je liječnik koji je prekinuo specijalizaciju iz pedijatrije kad je od trgovine domenama počeo zarađivati više od 20.000 US dolara na mjesec. Ono što je on radio u žargonu internetskih znalaca zove se ‘cyber squatting’ jer kupnjom zaposjeda domenu kao što čine squatteri s napuštenim zgradama.

Za razliku od mladeži i beskućnika, Ham čeka da na ‘nekretnini’ zaradi – kad se pojavi zainteresirani poduzetnik, Ham mu proda domenu po znatno višoj cijeni. Doduše, neke domene Ham načelno ne prodaje, poput God.com. Ham, pasionirani kršćanin, to je ‘komercijalno’ internetsko sjedište Boga rezervirao za svoju svekršćansku organizaciju Evangelical Media Group koja širi poruke vjere.

Iako se Ham obogatio na zakupu internetskih domena, nema šanse da se u Hrvatskoj pojavljuje netko tko bi se obogatio na domenama pod vršnom domenom ‘hr’. Hrvatska, naime, kasna za svijetom: i po godinama kojima je internetu trebalo da bude prihvaćen kao medij i, još i više, po znanju korisnika interneta. Premda o tome nije provedeno istraživanje, svi će se stručnjaci složiti da Hrvati masovno ne znaju izravno surfati – jednostavno ne znaju ukucati ime domene u adresnu traku preglednika interneta.

Dok na taj način vješti, napredni korisnici ubrzavaju surfanje (ukucajte u Firefoxovu ili Chromeovu adresnu traku primjerice riječ ‘god’, bez navodnika, te stisnite Ctrl i Enter), Hrvati se, čak i oni mladi, na internetu snalaze tako da, čak i ako znaju ime domene, to ime ukucaju u pretraživač Google pa onda kliknu link koji im pronađe pretraživač. Pri tome gotovo nikada ne idu dalje od prve stranice ili čak prvih nekoliko linkova koje Google ispiše. Stoga je mnogo važnije sajt optimirati za pretraživače (SEO – engl. Search Engine Optimisation), što je veliki trenutačni hit u ponudi različitih tvrtki koje se bave razvojem weba.

Samim time gotovo sav trud oko dobrog internetskog brendiranja pada u vodu jer stranice čak i s imenima koja bi se u SAD-u smatrala lošima u nas uspijevaju privući posjetitelje. Uz to, na engleskome govornom području ne postoji rastavljanje riječi na kraju retka, dok je kod nas crtica ‘zakon’ pa su imena domena od dviju riječi spojenih crticom ili minusom prilično uobičajena. Ipak, znali će zakupiti domenu bez crtic – ukucate li ‘vecernji-list.hr’ u adresnu traku, preglednik će vas odvesti na kraće nazvanu domenu večernjeg lista – ‘vecernji.hr’.