Home / Biznis i politika / Rat za dobit

Rat za dobit

Nakon što je Vlada kreditima pokrivala prošlogodišnji proračunski deficit, počela je borba za dobit državnih tvrtki kojom se pokušava spasiti ovogodišnji proračun. Pitanje je mogu li ga poduzeća spasiti a da ne propadnu.

Dok svi pričaju o recesiji, gubitku poslova, radnih mjesta i smanjenoj proizvodnji, unutar federalne Vlade vodi se mali politički rat oko raspodjele milijunskih dobiti javnih poduzeća, od kojih su neka prošle godine ostvarila najbolje rezultate u poslovanju u poslijeratnom razdoblju.

S obzirom na propuh koji vlada u proračunu Federacije BiH koji je dulje od godinu u latentnom bankrotu, ministar financija FBiH Vjekoslav Bevanda ne krije da bi želio ostvariti prihod mnogo veći od 150 milijuna KM, koliko iznosi proračunski prihod planiran od uplate dividendi javnih poduzeća u ovoj godini. Da prostora za takvo razmišljanje ministar financija ima potvrđuju podaci prema kojima ukupna neto dobit javnih poduzeća u prošloj godini iznosi oko 230 milijuna maraka. Istodobno akumulirana dobit tih kompanija iz prijašnjeg razdoblja znatno je veća i iznosi čak oko pola milijarde maraka, a upravo se oko tog novca najviše lome kopija unutar vladajuće koalicije. Za to vrijeme u upravama mnogih državnih poduzeća, uz podršku pojedinih ministara, pokušavaju zadržati što veći dio dobiti kako bi s tim novcem lakše prebrodili ovu godinu, koja je bez sumnje mnogima već izazvala brojne probleme.

Iako nije rekorder prema ostvarenjo dobiti među javnim poduzećima, sigurno je da je Elektroprivreda BiH imala najbolju poslovnu godinu nakon 1995. godine. Prihodi su dosegnuli čak 907 milijuna maraka, što je rekordni prihod bilo koje kompanije u BiH, a dobit je iskazana u iznosu od 46,2 milijuna maraka. Dobre poslovne rezultate u prošloj godini ostvarila je i Elektroprivreda HZHB, koja je konačno poslovala pozitivno, i to s profitom od 7,3 milijuna maraka, dok joj je ukupni prihod dostignuo iznos od 339,2 milijuna maraka. Osim tih, znatnu je dobit iskazalo još nekoliko državnih kompanija iz sektora energetike, industrije i rudarstvom koje su pod ingerencijama istoimenog Ministarstva. Tako je BH Gas iskazao dobit od 3,5 milijuna maraka, Energoinvest 2,3 milijuna KM, Aluminij 14,5 milijuna KM te Rudnik ugljena Banovići 5,7 milijuna maraka.

Osim dobiti ostvarene prošle godine iz Vlade FBiH konačno su procurele i informacije o akumuliranoj dobiti tih kompanija iz prethodnih godina, oko koje se vode najčešće rasprave o njenom eventualnom usmjeravanju u proračun, na čemu inzistira ministar Bevanda. Apsolutni rekorder prema toj je osnovi BH Telekom, koji raspolaže s pomalo nevjerojatnih 339,9 milijuna KM akumulirane dobiti iz prethodnih godina. Osim BH Telekoma znatnu akumuliranu dobit imaju i BH pošte, koje raspolažu s 19,1 milijunom KM, a Aerodrom Sarajevo akumulirao je dobit u visini od 21,8 milijuna maraka. Osim tih vrtoglavih iznosa, sve su te kompanije iskazale i znatan profit u prošloj godini koji ne ulazi u iznose akumulirane dobiti.

I dalje međutim ostaje nejasno što s raspoloživim sredstvima iz prijašnjih godina. Na pojašnjenjima u vezi sa sudbinom akumulirane dobiti javnih poduzeća inzistirat će Klub zastupnika opozicijskoga SDP-a u Parlamentu FBiH. Nermi Nikšić, šef toga zastupničkog kluba, kaže kako je nedopustivo da državna poduzeća u bankama drže oružan ogroman novac, a da Vlada od tih istih banaka uzima nepovoljne kredite kako bi pokrila deficit iz prošle godine. On smatra da Vlada na taj način zapravo novac koji može uzeti kao dividende posuđuje od banaka kao kredit! Dodatni apsurd je, smatra Nikšić, što iz Vlade za visoke kamate koje će morati plaćati na kredite uzete kao pomoć proračunu optužuju upravo javna poduzeća koja uzimaju visoke kamate na svoj oružan novac, što banke tjeraju na znatno podizanje kamata. Nikšić najavljuje da će SDP inzistirati da se taj novac, kada već nije iskorišten za pokrivanje prošlogodišnjeg deficita, usmjeri kao pomoć u prevladavanju problema prouzročenih ekonomskom krizom.

  • Pretpostavljamo da Vlada ne želi taj novac prikazati u proračunu, jer bi on tako ipak bio pod kakvom-takvom kontrolom, dok se ovako može koristiti u uskom krugu ljudi i za samo njima poznate ciljeve i interese – poručio je Nikšić. Prve skupštine dionica na kojima će se odlučivati o sudbinu kako prošlogodišnjeg tako i profita nastalog u ranijim godinama trebale bi se početi održavati već od idućeg mjeseca. Borba za dobit javnih poduzeća ionako očekivano vruće političko ljeto učinit će, prema svemu suđeći, još toplijim.

U sklopu rasprave u vezi s poslovanjem javnih poduzeća Vlada FBiH zatražila je od ministra prometa i komunikacija FBiH Naira Šćekanovića da provjeri poslovanje HT-a Mostar nezadovoljna iznosom dobiti koju je u prošloj godini iskazao taj telekom. Naime, HT Mostar je u 2008. ostvario dobit otprilike sedam milijuna maraka manju nego 2007. Mnogi ministri iskazali su nevjericu da je HT Mostar ostvario tako nisku dobit s ukupnim prihodom od čak 249 milijuna KM. To je 2,5 puta manje od prihoda koje je ostvario BH Telekom u prošloj godini, ali je zato dobit ove tvrtke u odnosu na HT Mostar veća vrtoglavih 140 milijuna KM. Znatni rast dobiti ostvario je i M-tel, treći telekom operater iz Banje Luke.

  • Ipak budžetski minus je prevelik pa prihod možemo jedino osigurati na taj način – kaže Hećo. Ministar je ipak uspio izlobirati odluku prema kojoj poduzeća iz tog sektora neće isplaćivati svu dobit kao dividende, već samo polovinu. To znači da bi u federalni proračun Elektroprivreda BiH trebala uplatiti 23 milijuna, Elektroprivreda HZHB oko 3,5 milijuna, a Aluminij tri milijuna maraka. Rudnik ugljena Banovići trebao bi kao dividende isplaćivati oko tri milijuna maraka.

Mnogo zanimljivijio dio priče ipak se odnosi na poduzeća iz telekomunikacije i na njihovu akumuliranu dobit. Vlada se na kraju uspjela usuglasiti u vezi s dividendama koje će biti isplaćene iz prošlogodišnjeg profita, ali je sudbina akumulirane dobiti i dalje neizvjesna jer nikakva odluka nije donesena. Prema još nepotvrđenim informacijama Vlada će tražiti od Skupštine dionica BH Telekoma da donese odluku da se u proračun uplati oko 104 milijuna KM od dobiti iz 2008. godine, dok bi od dividendi HT Mostar federalnoj Vladi pripalo oko dva milijuna KM.